Vesti iz zemlje

18.06.2018. 11:34

Beta

Autor: Nova Ekonomija

Inspirisani protestom u Srbiji, poljski malinari prekinuli berbu

Inspirisani protestima u Srbiji, poljski malinari prestaju od danas da beru maline, crne ribizle i drugo slično voće.

Time nastoje da nateraju prerađivače da povećaju otkupne cene, trenutno niže od troškova proizvodnje, a poljsku vladu da donese novi zakon o otkupu.

Prema podacima Instituta ekonomije i poljoprivrede proizvodnja jednog kilograma malina ove godine u Poljskoj košta 0,79 evra a maline hladnjače i prerađivači otkupljuju ih po ceni od svega 0,51 do 0,56 evra za kilogram, dok se prošlogodišnja otkupna cena kretala oko 0,81 evra.

„Želimo da dobijemo 0,23 evra više po kilogramu. To zaista nisu preterani zahtevi. Da su plantažeri u martu znali da će im u junu plaćati maline pola evra, onda ne bi prskali, ne bi povećavali troškove. A vlada nam je dala zakon o otkupu kojim možemo da obrišemo zadnjicu. Cene se menjaju iz dana u dan“, kazao je za Gazetu viborču Kšištof Cibulak iz poljskog Saveza voćara.

Probleme poljskih malinara pogoršava i to što nisu u stanju za cenu koju nude, 0,28 evra po kilogramu da nađu berače.

„Danas mi je potrebno 12 ljudi, a imam samo sedam. Kolegi je potrebno 50 a ima 19 radnika. Voće nam pada na zemlju neobrano. Poljaci uopšte neće da rade a Ukrajinci biraju građevinu jer tamo su zarade veće“, kazao je jedan od poljskih malinara Slavomir Bžostek.

Cibulak i poljski malinari ne kriju da su ih inspirisali protesti malinara u Srbiji koji su blokirali puteve da bi vlada na kraju podigla otkupnu cenu.

Odluku da prekinu berbu i da ne nude maline u otkup poljski malinari doneli su u želji da pored povećanja otkupne cene vlada izmeni Zakon o otkupu tako da i malinari kao plantažeri duvana znaju u proleće kako će se kretati otkupne cene a ne da im, kao sada, otkupnu cenu odredjuju na dan kada preuzimaju voće.

Poljska je zajedno sa Srbijom evropska velesila u proizvodnji i izvozu malina, godišnje se sa poljskih plantaža ubere oko 100.000 tona, većinom sa malih veličine od 0,5 do hektara a najveći deo berbe završava u preradjivačkoj industriji koja je i glavni akter koji odredjuje otkupne cene.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.