Ukupna industrijska proizvodnja u Srbiji raste kao posledica snažnog rasta u sektoru energetike, rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Saša Ranđelović na predstavljanju novog broja časopisa Kvartalni monitor.
Kako je rekao, međugodišnji rast u sektoru energetike je gotovo 20 odsto, u sektoru rudarstva oko pet odsto, dok je prerađivačka industrija u negativnoj zoni.
Kako je naglasio, rast proizvodnje u sektoru energetike je posledica dobre hidrološke situacije i samim tim visokog nivoa proizvodnje struje.
Srbija je ostvarila bolje rezultate u pogledu industrijske proizvodnje od zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEI), ali je ukupan prosek za zemlje CEI minus dva odsto.
„Prerađivačka industrija sa rezultatom ostvarenim u prvom kvartalu, sada je realno na nivou kraja trećeg i četvrtog kvartala 2021. godine. Kumulativni rast industrijske proizvodnje u prethodnih godinu ili godinu i po dana je praktično bio nula“, rekao je Ranđelović.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Saša Ranđelović
Usporavanje privrednih kretanja uticalo i na tržište rada
Profesor na Ekonomskom fakultetu i urendik Kvartalnog monitora Saša Ranđelović rekao je da je usporavanje privrednih kretanja ostavilo posledice i na tržište rada u Srbiji, pri čemu se prilagođavanje sada događa kroz kretanje realnih zarada ali ne i kroz kretanje zaposlenosti.
Istakao je da je prema anketi o radnoj snazi, u prvom kvartalu ove godine, stopa zaposlenosti (međugodišnje posmatrano), porasla za 1,1 procentni poen, dok je stopa nezaposlensoti opala za 0,8 odsto na 10,1 odsto.
„Stopa zaposlenosti je izašla na 49,6 odsto. Broj registrovanih zaposlnih raste i to u privatnom sektoru, a posebno u sektoru usluga. Kumulativno posmatrano od 2016. do 2023. godine, u javnom sektoru je broj zaposlenih smanjen za 12.000 dok je u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za oko 420.000“, rekao je on.
Naglasio je i da je „hronični manjak radne snage“ u vezi sa lošom demografskom situacijom i emigracionim trendovima, ali i da je faktor koji utiče na odluke poslodavaca da smanje poslovne aktivnosti i ne prilagođavaju zaposlenost, odnosno ne otpuštaju radnike pripremnim signalima.
Podsetio je da je u prvom kvartalu prosečna neto zarada iznosila 83.000 dinara, odnosno oko 709 evra, dok je medijalna zarada bila za jednu četvrtinu niža od toga.
„Posmatrano međugodišnje, nominalne zarade su u prvom kvartalu bile veće za 1,5 odsto, ali s obzirom da je inflacija bila iznad toga, relane zarade su opale za 0,5 odsto u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal 2022. Neto zarade su bile veće 1,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine dok su u javnom sektoru one bile manje za 4,4 odsto“, rekao je Ranđelović.
Jaz u zaradama između javnog i privatnog sektora se, prema rečima Ranđelovića, dodatno redukovao usled inflacije u martu od 16 odsto, iako su zarade bile povećane u januaru za 12 odsto.
Istakao je i da se posle dužeg vremena uočava pad realnih zarada i u informaciono-komunikacionom sektoru.
Blokade saobraćajnica na koje su pozvali studenti kao oblik građanske neposlušnosti zbog neispunjena zahteva, nastavljaju se u Srbiji. Zahtevi studenata, koji imaju veliku podršku građana u poslednjih osam m...
Nemačka kompanija PWO je u Preljini kod Čačka otvorila fabriku za razvoj i proizvodnju delova, alata, sklopova i komponenti za automobilsku industriju gde je zaposleno 137 radnika. Izgradnja fabrike u vredno...
U toku jučerašnjeg dana i tokom noći nastavljene su blokade saobraćajnica u više gradova u Srbiji. Na ovu akciju studenti su pozvali jer je policija tokom prethodnih blokada privodila studente i građane i na...
Radio-televizija Srbije raspisala je javnu nabavku za zaštitu programa RTS od neovlašćenog postavljanja na internetu, vrednu 6,6 miliona dinara.Nabavka je neophodna radi zaštite najnovije produkcije RTS ...
Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade, na današnji dan pre tačno godinu dana, otvorila je svečano Železničku stanicu u Novom Sadu. Nakon pada nadstrešnic...
Predsednik Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta "Miloš Veliki" od Pakovraće do Požege, u dužini od 19,56 kilometara, koja se danas svečano otvara sa dva najduža drumska tune...
Kad te režimski tabloidi i najviši funkcioneri vlasti kritikuju, jasno je oduvek da radiš profesionalno, po zakonu i po savesti. Upravo to je slučaj sa Ksenijom Marić, sutkinjom Višeg suda u Beogradu, koja je odbila da odredi pritvor za 12 studenata ko...
Likovni umetnik, pisac i građanski aktivista Dejan Atanacković, posle hapšenja na protestu 6. marta, kada je pušten iz pritvora zahvaljujući velikom pritisku i apelima kulturne javnosti, građana, studenata u blokadi i nezavisnih medija, s...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok