BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Pošto BDP predstavlja ukupnu proizvodnju robe i usluga, nakon decenija u kojima je rast zemalja računat na ovaj način i posle brojnih manjih ili većih ekonomskih kriza, postavlja se pitanje: da li smo baš sigurni da je to dobra i adekvatna mera? BDP na primer, ne uzima u obzir uticaj industrijskog rasta na životnu sredinu. Dakle, sledeće logično pitanje jeste – da li ljudi koji žive u zagađenom okruženju mogu u svakom slučaju biti bogatiji?
Evropska unija je trenutno na polovini sprovođenja strategije Evropa 2020, ambiciozno smišljene da osigura dinamičniji, sveobuhvatan i održiv razvoj, smanji nezaposlenost i pospeši napredak evropske industrije (posebno ulaganjem u inovacije i alternativne izvore energije). Ipak, sa skorašnjom krizom u evrozoni i velikim brojem nedaća u evropskom komšiluku, pred novoformiranom Evropskom komisijom i Parlamentom sada je važna odgovornost za kreiranje bolje evropske industrijske politike i boljih modela za rešavanje nezaposlenosti, kao i za veća ulaganja u istraživanja i razvoj novih tehnologija, kojima bi se prevazišla industrijska proizvodnja bazirana na potrošnji uglja.
Međutim, da bi se moglo pričati o razvoju i uspešnosti novih strategija, prvo treba razmisliti zašto se prethodne nisu dobro pokazale i kako se njihova uspešnost uopšte merila. Koji nas indikatori vode pri ocenjivanju uspešnosti ekonomskih modela?
Poslednjih godina, sve više se priča o novim indikatorima koji bi merili uspešnost jedne zemlje, njeno bogatstvo, ekonomski učinak i opšte blagostanje. Do sada, sve vlade u svetu imale su istu predizbornu opsesiju: kako da povećaju svoju procenu BDP-a? Danas se još uvek na osnovu tog podatka procenjuju blagostanje, oporezivanje, investicije u infrastrukturu i još mnogo toga. S obzirom na to da BDP predstavlja ukupnu proizvodnju robe i usluga, nakon decenija u kojima je rast zemalja računat na ovaj način i posle brojnih manjih ili većih ekonomskih kriza, postavlja se pitanje: da li smo baš sigurni da je to dobra i adekvatna mera?
Da li smo bogati ako živimo u zagađenoj okolini?
BDP na primer, ne uzima u obzir uticaj industrijskog rasta na životnu sredinu. Dakle, sledeće logično pitanje jeste – da li ljudi koji žive u zagađenom okruženju mogu u svakom slučaju biti bogatiji? Za profesora Enrika Đovaninija (Enrico Giovannini), bivšeg ministra za rad i socijalna pitanja Vlade Italije i govornika na panelu „Kako do novog ekonomskog modela za Evropu?“ u okviru ovogodišnjeg Evropskog foruma Alpbach, odgovor je – ne. On je takođe i jedan od važnijih protagonista inicijative „Prevazilaženje BDP-a“ (Beyond GDP), koja se od 2007. zalaže za razvoj indikatora koji su jasni i privlačni kao BDP, ali koji takođe obuhvataju i ekološke i socijalne aspekte napretka.
Inicijativa želi da pronađe adekvatne pokazatelje za rešavanje globalnih izazova 21. veka, kao što su klimatske promene, siromaštvo, iscrpljivanje resursa, zdravlje i kvalitet života. Profesor Đovanini tvrdi da je globalizacija promenila ekonomske trendove i da BDP više nije mera koja otkriva stvarni nivo bogatstva populacije, pre svega jer je taj indikator ravnodušan pri razmatranju društvenog i ekološkog rasta – dva faktora od ključnog značaja. On se zajedno sa kolegom dr Džefrijem Saksom složio da nema napretka ako se i dalje ignorišu ekološki i socijalni aspekti u razvoju.
Nastavak teksta možete pročitati u četrnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE