BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
„Ne zaboravite da se bavite decom. Slušajte ih i podržite, negujte njihovo mentalno i fizičko zdravlje, organizujte zajedničke aktivnosti. Na kraju dana, porodica je bila i ostaće najvažniji i najveći resurs za svako dete, a složna porodica predstavlja najbolju osnovu za zdravo odrastanje“, poručuju iz Fondacije Hemofarm
Oko dve trećine porodica s decom u Srbiji (67,7% ispitanika) je srećno, oko jedne petine (20,7%) je delimično srećnih, dok su ostali nesrećni (11,7%). Ovo su rezultati istraživanja ,,Sreća i porodice sa decom u Srbiji” koje su sproveli UNICEF i Fondacija Hemofarm, a koje je obuhvatilo 600 domaćinstava u kojima žive porodice sa maloletnom decom.
Izostanak konflikta i sloga unutar porodice izdvajaju se kao jedan od najvažnijih činilaca sreće. U porodicama u kojima postoji izražen konflikt 12 puta su veće šanse da budu nesrećne u odnosu na porodice u kojima nema konflikta. Među porodicama u kojima nema konflikta oko 8% je onih koji sebe smatraju nesrećnim, dok je taj procenat znatno veći kod porodica u kojima je konflikt izražen (oko 40%). Odnosi unutar porodice važni su i kao osnov za odnose sa drugim akterima u društvu, odnosno kao osnov za uspostavljanje šire socijalne mreže. Porodice u kojima je prisutna nesloga teško uspostavljaju odnose sa svojom okolinom.
Puno razumevanje i poštovanje roditelja i dece još je jedan od faktora sreće. U istraživanju je analizirana povezanost sreće sa odgovorima na pitanja koliko često roditelji razgovaraju sa decom, da li se dobro razumeju i kakav je njihov stav prema vaspitavanju deteta. Među porodicama u kojima deca i roditelji imaju dobar odnos i u kojima roditelji smatraju da nije adekvatno vikati na dete, više od dve trećine je srećnih, dok u porodicama u kojima odnosi nisu takvi, ima oko jedna četvrtina srećnih. Kada su odnosi roditelja i dece poremećeni, šansa da porodica bude nesrećna je oko 11 puta veća u odnosu na mogućnost da bude srećna.
Nastavak teksta možete pročitati u četrnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE