
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
IT industrija je u krizi i ni za koga u toj oblasati ne može da se kaže kako će njom biti pogođen, kažu ljudi koji duže vremena prate tržište te industrije.
„Trenutno stanje bih definitivno opisala kao krizu. Što na nivou kriznog menadžmenta, što na nivou nekog opšteg mentalnog stanja i strahovanja od strane ljudi koji donose strateške poslovne odluke“, kaže Katarina Šonjić iz kompanije „Kat on coffee“ za portal Itindustrija.
„Definitivno imamo nešto što liči na krizu. Po našim informacijama, pad broja raspisanih oglasa za radna mesta u oblasti ITa je bar 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. Interesantno je da, za sada, ostatak privrede tu krizu ne vidi, tj. beleži isti broj oglasa ili čak blagi rast“, kaže Stefan Salom, suosnivač i direktor razvoja u kompaniji Inspira Group.
Najjednostavnije bi bilo reći da svi oni poslovi koji su vezani za računare, odnosno za softver i hardver, spadaju u IT sektor, radna mesta koja se tiču rada sa bazama podataka, informacionim sistemima, kao i sa oblašću dizajna i programiranja.
Takođe, svi poslovi koji su u vezi sa radom na internetu, takođe svrstani u IT sektor.
„Jedan razlog je velika povezanost sa USA tržištem koje je primarno nestabilno i mali diverzitet klijenata kada pričamo o outsource kompanijama. Drugi razlog je strah i loš menadžment – nisam još uvek videla da neka kompanija ima contingency plan za ovakve situacije“, smatra Katarina Šonjić.
Ona kaže i kako veruje da je uzrok i pomenuti strah od strane ljudi koji vode biznise, situacija je previše neizvesna, ne znaju na koji način mogu da reaguju.
„Svakako je domaći sektor dosta zavisan od poslova koje dobija iz inostranstva, neretko i od startapa. Pogotovo je povećanje kamatnih stopa u Americi i na zapadu uopšte učinilo da je danas investitorima kupovina državnih obveznica mnogo isplativija nego ranije i stoga se mnogi odlučuju da novac usmere tu umesto u startape, investicione fondove ili berzu“, dodaje Stefan Salom.
„Rekla bih, po količini otvorenih oglasa, da je potražnja za ljudima smanjena i da su trenutno aktivnije product kompanije“, dodaje Šonjić.
„Naša analiza pokazuje da se u 2023. godini traži manji broj senior IT stručnjaka u odnosu na prošlu godinu, dok su mediori postali prioritet poslodavcima“, kaže Stefan Salom.
„Većina kompanija sa kojima sarađujem trenutno ima otvorene oglase. Što smatram da nije realna situacija na tržištu. Ono što sam uspela da ispratim je uglavnom hiring freeze + layoffs što se tiče IT kompanija. U zavisnosti od zrelosti kompanije zavisi kakva će kombinacija aktivnosti biti“, odgovara Šonjić.
Tačne odnose je dosta teško saznati – imamo uvid samo u ukupan broj oglasa, ali ne i u to koliko je otkaza negde podeljeno ili koliko kompanija zapošljava zbog širenja kadra, a koliko radi samo zamensko zapošljavanje, dodaje Salom:
„Sama Inspira grupa i dalje zapšljava IT-jevce, prvenstveno zahvaljujući tome što imamo sopstveni proizvod koji u najvećoj meri zavisi od domaće ekonomije, a ne od eksternog outsourcinga“.
Ovo je izuzetno teško predvideti… Kad bismo znali siguran odgovor verovatno bismo nemale pare mogli da zaradimo na berzi, smatra Salom:
„Osim klasičnih ekonomskih nepoznanica, imamo i dve strateške – jedna je svakako rat u Ukrajini i nepredvidiv negativni uticaj koji takav sukob može imati na ekonomiju Evrope (a možda i SAD, u zavisnosti od daljeg toka tog rata)“.
Prema njegovom mišljenju, druga nedoumica je svakako pojava veštačke inteligencije i ključnog pitanja koliko će ona uticati na povećanje produktivnosti pojedinačnog IT-jevca.
Katarina Šonjić sa druge strane kaže kako njena odokativna procena kaže da će proleće 2024. biti „zelenije“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE