Fondacija Trag i fondacija Katalist, uz podršku USAID, predstavili su danas rezultate Godišnjeg izveštaja o davanju za opšte dobro u Srbiji tokom 2016.godine.
Tokom 2016.godine u Srbiji je darovano 21,2 miliona evra za inicijative za opšte dobro, što je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji regiona u kojoj se prikupljaju podaci.
„Najaktivniji donatori su građani kroz masovna davanja, a prati ih poslovni sektor. Kao i prethodne godine, kompanije i dalje prednjače u visini darovanih sredstava,“, rekao je Đorđe Kolaković iz Katalista.
Rezultati istraživanja pokazali su da je ukupan iznos donacija u 2016. godini manji za 4, 9% nego za 2015. godinu, dok se prosečan iznos donacija po stanovniku smanjio na 3 evra, u odnosu na 3,14 evra u 2015.
„S obzirom na to da su, u odnosu na prethodnu godinu, fluktuacije ispod 5% i da je broj zabeleženih akcija nešto viši, sve ukazuje na to da je u pitanju trend stagnacije pre nego opadanja“, istakao je on.
Poslovni sektor je i dalje najveći donator, sa doprinosom od 45,5% ukupne darovane sume, a slede građani sa udelom od 25,2% koji su darovali putem akcija masovnog davanja.
Primaoci sredstava su i tokom 2016. godine ostali isti tako da su sredstva odlazila pojedincima, odnosno porodicama, institucijama, organizacijama civilnog društva i organima lokalne/nacionalne uprave.
„Izveštaj takođe ukazuje na nekoliko pozitivnih trendova. Iako je najveći procenat donacija u Srbiji još uvek usmeren na jednokratna ulaganja, procenat donacija usmeren ka inicijativama sa dugoročnim efektima je stalno u porastu,“ naveo je.
Istraživanje je pokazalo i da neprofitne organizacije sve češće dobijaju podršku, te da se suma darovana ovim organizacijama povećava.
U situaciji socijalno-ekonomske krize, ne iznenađuje da su ključne oblasti podržane donacijama ostale uglavnom nepromenjene i uključuju podršku zdravstvenom sektoru, marginalizovanim društvenim grupama, smanjenju siromaštva i obrazovanju.
Kako je istaknuto, važno je napomenuti da je 2016. godina bila u znaku rasta podrške obrazovnim aktivnostima, posebno onim koje se odnose na dodelu stipendija.
Kada je reč o krajnjim korisnicima, podrška je uglavnom usmerena na osobe sa invaliditetom, osobe sa zdravstvenim problemima, populaciju lokalnih zajednica i ekonomski ugrožene građane.
Raste interesovanje za neke korisničke grupe koje su do sada bile zanemarene kao što su samohrani roditelji, deca bez roditeljskog staranja, majke i novorođenčad, stari, itd.