Iako okruženje za delovanje nevladinih organizacija nije na zadovoljavajućem nivou, trend porasta organizacija civilnog društva je konstantan i približava se broju od 40.000 registrovanih u Srbiji.
U gradovima kao što su Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica i Vranje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje kroz aktivizam i zagovaranje zalaže na njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici.
Organizacije civilnog društva pretežno deluju na lokalu, pre svega u urbanim sredinama i većim regionalnim teritorijama širom Srbije, sa koncentracijom u Vojvodini i beogradskom regionu – to potvrđuju i rezultati istraživanja „Začarani krugovi – prakse, prepreke i potrebe organizacionog razvoja organizacija civilnog društva u Srbiji“, koje je nedavno sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ) u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“.
Istraživanje je bilo fokusirano na mapiranje trenutnih kapaciteta organizacija civilnog društva i davanje preporuka šta je sve potrebno kako bi organizacije ostvarile svoje vizije razvoja i uticaja na okruženje u kojem deluju.
Rezultati pokazuju da pristupanje Srbije Evropskoj uniji čini deo aktivnosti velikog broja anketiranih organizacija (67 odsto) i one su dobro informisane o politikama EU koje se odnose na oblasti u kojima deluju.
Uglavnom su to teme iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture, zatim zaštite životne sredine, vladavine prava, bezbednosti i transparentnosti i, konačno, socijalne politike i zapošljavanja. Ove organizacije se bave navedenim temama pre svega kroz javno zagovaranje, zatim obrazovanje i istraživanja javnog mnenja.
„Snažno civilno društvo doprinosi demokratizaciji društva, osnaživanju institucija, unapređenju vladavine prava i usklađivanju nacionalnih politika sa evropskim standardima, što su sve ključni elementi procesa evropskih integracija“, navodi se u izveštaju.
Za Srbiju je, kako se navodi, u procesu pristupanja EU od velikog značaja da što više uključi organizacije civilnog društva, uvaži njihove primedbe i omogući im da direktno utiču na kreiranje politika, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.
„Međutim, kako bi njihov udeo u evropskim integracijama bio još vidljiviji, potrebno je da organizacije u što većoj meri budu osnažene kako ljudskim i finansijskim resursima, tako i kompetencijama u oblastima javnog zagovaranja, pisanja projekata, rezilijentnosti na promene, komunikacija sa građanima, ali i sa privredom i donosiocima odluka“, dodaje se.
U okviru programa podrške EU Resurs centra opredeljeno je više od 2,2 miliona evra direktne podrške za preko 300 organizacija civilnog društva, ali i za neformalne grupe građana koje trenutno sprovode 80 projekata širom Srbije.
Žetva ratarskih kultura gotovo je završena. Šteta od suše još se procenjuje, ali predviđanja kažu da neće biti manja od 130 milijardi dinara. I dok poljoprivrednici računaju da li će imati zaradu od žetve, n...
Prema podacima dobijenih od svih školskih uprava, od ukupno 1.294 osnovne škole, nastavu je danas delimično ili potpuno obustavilo 674 obrazovne institucije, dok su časovi bili skraćeni u još 339 osnovnih šk...
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić ponovio je danas da će do kraja septembra u novobeogradskom bloku 42 biti otvorena nova autobuska stanica, i dodao da završetak stanične zgrade (koji je pri kraju) "ni...
Tokom ove godine, ukupno je izvršeno je 99 kontrola evidentiranja prometa preko elektronskih fiskalnih uređaja kod poreskih obveznika koji se bave delatnošću frizerskih i kozmetičkih salona. Mere privrem...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok