Američka privredna komora u Srbiji organizovala je dvodnevnu posetu kompanija članica Specijalnom rezervatu prirode „Palić -Ludaš“, sa ciljem jačanja saradnje između upravljača zaštićenih područja i kompanija na unapređenju zaštite životne sredine. Ova poseta realizovana je u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ).
Dvodnevna poseta se sastojala od predavanja o aktivnim merama zaštite životinjskih, biljnih vrsta i vodotokova u zaštićenim područjima, kao i predstavljanju projekata i prilika za ulaganje u zaštićena područja, uz obilazak područja Ludaškog jezera. Ova studijska poseta predstavlja prvu od dve ovogodišnje posete zaštićenim područjima u Srbiji, sa ciljem jačanja saradnje između kompanija i upravljača zaštićenih područja. Upoznavanjem kompanija sa karakteristikama ovih područja, identifikuju se potencijalni projekti saradnje i promoviše se aktivno učešće kompanija u očuvanju prirodnih resursa.
„Vizionarska ideja zaštićenih područja prirode potekla je iz Sjedinjenig američkih država još u 19. veku, i tamo su nastali prvi nacionalni parkovi. Danas veliki broj odgovornih kompanija ima razvijenu saradnju sa zaštićenim područjima u SAD, i tu praksu želimo da prenesemo i u Srbiju.
Kompanije u Srbiji koje veliku pažnju poklanjaju razvoju ESG-a trebalo bi da istraže mogućnosti saradnje sa zaštićenim područjima, jer su ulaganja u aktivne mere zaštite vrsta, unapređenje vodnih potencijala i prirodnih rešenja za poniranje ugljenika, odlične prilike za merljivo unapređenje životne sredine, ali i edukaciju zaposlenih i produbljvanje saradnje sa lokalnim zajednicama.
Ako je sudeći prema odzivu kompanija na ove posete, potencijali saradnje su prepoznati, a AmCham će u narednom periodu raditi i na realizaciji konkretnih projekata, i pozivamo sve zainteresovane kompanije da nam se pridruže“, izjavila je Amalija Pavić, Zamenica direktora AmCham Srbija.
Tokom posete Ludaškom jezeru, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa područjima kojima upravljaju JP „Palić-Ludaš“ i JP „Vojvodinašume“, da čuju o efektima dosadašnjih mera zaštite, kao i o brojnim planiranim projektima i prilikama za ulaganje u zaštićena područja, kao i o pionirskim koracima Zavoda za zaštitu prirode Vojvodine u vrednovanju usluga prirode u zaštićenim područjima.
Učesnici su diskutovali o njihovim kompanijskim fokusima iz oblasti zaštite životne sredine, posebno iz oblasti upravljanja vodnim resursima, kao i biodiverzitetom i mogućnostima ali i preprekama za dalju saradnju u ovom domenu. Poseta predelu Ludaškog jezera, omogućila je i praktičan uvid u rezultate dosadašnjih mera zaštite i upoznavanje sa načinima monitoringa razvoja biodiverziteta na ovom području, i planovima za dalje unapređenje.
„Ludaško jezero je jedno od najstarijih zaštićenih područja u Srbiji. Za ovo područje su karakteristične močvarne livade, slatine, zatim preko 230 vrsta ptica, kao i drugih zaštićenih životinjskih vrsta poput vidre, barske kornjače i mnogih drugih. Svet se generalno suočava sa gubitkom vlažnih staništa i od izuzetne važnosti je da se svi zajedno potrudimo da ih očuvamo. Kako bismo sprovodili aktivne mere zaštite u kontinuitetu na našem područuju i osigurali veliki diverzitet biljnih i životnjiskih vrsta, svaka podrška i pomoć u vidu različitih resursa je dobrodošla.
Mi kao javno preduzeće smo otvoreni za nove saradnje i snažno verujemo da je saradnja poslovne zajednice i zaštićenih područja u povoju. Nadamo se da će se kroz upoznavanje sa prirodnim bogatstvima ovog područja kompanije odlučiti na sledeći korak poput ulaganja i realizacije raznovrsnih projekata“, rekao je Tamaš Vinko, stručni saradnik za upravljanje projektima i koordinator čuvarske službe Specijalnog rezervata prirode Ludaško jezero.
„Zajedno za životnu sredinu“ je petogodišnji projekat pokrenut sa ciljem unapređenja zaštite životne sredine i biodiverziteta u Srbiji u zaštićenim područjima, koji nastoji da ojača kapacitete upravljača zaštićenih područja, unapredi održive mehanizme finansiranja, ali i uključi biznis sektor i građane u teme zaštite životne sredine.
Ostali partneri na projektu su Američka privredna komora u Srbiji, Mladi istraživači Srbije, Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), međunarodna organizacije The Nature Conservancy i udruženje ENECA.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kompanija MK Group i projekat Palata nauke dobitnici su prestižne nacionalne nagrade „Đorđe Vajfert” za 2024. godinu koju Privredna komora Srbije dodeljuje jubilarni deseti put. Ovaj projekat osvojio je prvo...
Kompanija Lafarge Srbija, kao deo Holcim grupe, zvanični je dobitnik prestižne ESG nagrade koju dodeljuje PwC Srbija i to u kategoriji lidera u oblasti cirkularne ekonomije. Ovo priznanje dodeljuje se organi...
UNICEF je danas Institutu za neonatologiju u Beogradu uručio novi inkubator za prevremeno rođene bebe. Krajem prošle godine, Institut je dobio i fotelju za kontakt „koža na kožu” za roditelje i bebe. Ova opr...
ProCredit grupa objavila je Izveštaj o uticaju za 2024. godinu, u kojem su prikazani ključni rezultati u oblastima ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i društvene odgovornosti. Aktivnosti grupe uskla...
- Mi bismo želeli da nastavimo da gradimo odnose sa Srbijom i da se nastavi investiranje britanskih kompanija u Srbiju, kojih do sada ima više od sto i da njihov broj poraste. Bilateralna razmena i investicije su veoma važn...
Računi za grejanje u Beogradu uskoro će zavisiti i od ponašanja stanara. Model naplate po potrošnji uvodi veće razlike među zgradama i domaćinstvima, ali bi trebalo da podstakne i energetsku efikasnost....
Udruženi beogradski zborovi, roditeljske i aktivističke organizacije sa Starog grada, Palilule, Vračara, Savskog venca, Čukarice, Rakovice i Zemuna, u koordinaciji sa studentima u blokadi, pozvali su danas sve građane na protest koji će se održat...
Krajem 19. veka, na svetu su postojala tri univerzitetska sistema: nemački, francuski i engleski. Sva tri su imala ove zajedničke karakteristike: slobodu od crkvene kontrole, ukidanje naslednih prava na nastavničke pozicije, jasno razlikovanje sekundarnog i visokog obrazovanja, i centralno mesto ...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok