
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Vudstok, 18.07.2024. – Predsednik Srbije Aleksandar Vucic boravio je u Velikoj Britaniji, gde je ucestvovao na Samitu Evropske politicke zajednice na kom se razgovaralo o unapredjenju bilateralnih i multilateralnih odnosa u cilju jacanja bezbednosti i stabilnosti, kao i o energetici i migracijama na evropskom kontinentu. Tokom Samita u Palati Blenim, predsednik Vucic je ucestvovao na okruglom stolu na temu Odbrana i obezbedjivanje demokratije i imao niz bilateralnih susreta sa evropskim zvanicnicima, medju kojima su predsednik Francuske Emanuel Makron i predsednik Vlade Holandije Dik Sof. (BETAPHOTO/PREDSEDNISTVO SRBIJE/DIMITRIJE GOLL)
Projekti koji na osnovu nedavno usvojenog Zakona Evropske unije o kritičnim sirovinama (CRMA) budu proglašeni “strateškim” moći će da budu zaustavljeni u bilo kojoj fazi sprovođenja ukoliko Evropska komisija proceni da ne zadovoljavaju ekološke ili pravne standarde, naveli su iz Evropske komisije za portal European Western Balkans.
Upitani ko će biti nadležan za kontrole poštovanja kriterijuma u slučaju da projekat “Jadar” kompanije Rio Tinto bude proglašen “strateškim”, sagovornici u Briselu istakli su da je to „zadatak vlasti u državi u kojoj se sprovodi implementacija“, uz napomenu da bi “organizatori projekta” bili dužni da svake dve godine podnose izveštaj Komisiji o stanju projekta i obaveštavaju Komisiji “o svim relevantnim promenama u njemu”.
“Komisija, takođe, može da zatraži informacije od promotera projekta, i, naravno, namerava da to iskoristi ako postoje ozbiljne sumnje u vezi sa nekim strateškim projektom. Na kraju, prema Članu 7 CRMA, Komisija može da opozove status strateškog projekta u slučaju da projekat više ne ispunjava kriterijume za izbor, od kojih je jedan održivo sprovođenje”, precizirali su u EK za EWB.
Ovaj medij podseća da su Srbija i Evropska unija 19. jula zaključile Memorandum o razumevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima.
Navedeni dokument su potpisali ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović i Maroš Šefčovič, potpredsednik Evropske komisije i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nemačkog kancelara Olafa Šolca.
Među sirovinama koje se smatraju važnim za ostvarivanje cilja Unije koji se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju nalazi se i litijum, kojeg ima u Srbiji.
Nekoliko dana pre potpisivanja Memoranduma i zvanično je objavljena odluka Ustavnog suda Srbije o proglašenju neustavnom Uredbe Vlade Srbije o stopiranju iskopavanja litijuma (projekat “Jadar”).
Vlada Srbije stopirala je projekat „Jadar“ 2022. godine, nakon višemesečnih protesta ekoloških organizacija i građana, ukinuvši prostorni plan Loznice kojim je u tom kraju predviđen rudnik, kao i sve dozvole u vezi sa kompanijom Rio Tinto, koja je zainteresovana za rudarenje litijuma na lokaciji.
Protesti građana ponovo se organizuju i ovog leta u različitim delovima Srbije jer je postalo jasno da vlast nije odustala od namere da se u Srbiji iskopava i prerađuje litijum.
Predsednik Vučić je u proteklih mesec dana poručio da će Srbija, kao i on lično, insistirati da se prilikom realizacije projekta “Jadar” zaštiti životna sredina, “da vazduh, zemlja i vode ostanu čiste”, navodi portal.
„Dok nam Nemci ne budu garantovali da ćemo imati čiste reke i planine, da ćemo i to odlaganje za deponiju imati urađeno u skladu sa svim evropskim standardima, nećemo da pokušavamo ni da počinjemo“, rekao je Vučić.
U odgovorima na pitanja EWB na temu litijuma i strateških projekata koji će se izvoditi na osnovu Zakona EU o kritičnim sirovinama, Evropska komisija nedvosmisleno je navela da Rio Tinto ili bilo koja druga kompanija zainteresovana za rudarenje litijuma u Srbiji, ne može da se prijavi za dobijanje statusa “strateškog projekta” od Evropske komisije, a da prethodno ne dobije zvanično odobrenje od države (u ovom slučaju od Srbije) u kojoj bi se projekat implementirao.
“Prema Zakonu o kritičnim sirovinama, Komisija mora da dobije direktno odobrenje određene treće zemlje (u kojoj bi se projekat sprovodio) pre nego što razmatra prijave. Takođe, i u slučaju da neki projekat EK proglasi strateškim, ovlašćeni organi u zemljama u kojima bi se projekti sprovodili nisu dužni da izdaju dozvole izvođačima”, naveli su iz Evropske komisije za EWB.
Upitani koje kriterijume neki projekat mora da ispuni da bi ga Evropska komisija proglasila “strateškim”, nadležni u Briselu su kazali da su to, pre svega, projekti koji “promovišu strateške sirovine u svim fazama lanca vrednosti, kako unutar EU, tako i izvan Unije”.
“Projekti će biti odabrani na osnovu njihovog doprinosa sigurnosti snabdevanja strateškim sirovinama, tehničke izvodljivosti, mogućnosti zamene strateških sirovina, održivosti i socijalnih standarda. Projekti u EU treba da obezbede evropsku dimenziju, a projekti u trećim zemljama treba da obezbede dodatnu vrednost na lokalnom nivou. Opseg obuhvata projekte koji omogućavaju proizvodnju materijala koji zamenjuju strateške sirovine. Strateški projekti u EU će imati koristi od pojednostavljenja izdavanja dozvola za ubrzavanje administrativnih procedura. Države članice EU će morati da se pridržavaju jasnih rokova za celu proceduru, da koordinišu u okviru jedinstvene procedure odgovarajuće procene životne sredine i, ako je potrebno, primenjuju hitne procedure u slučaju početka suđenja”, istakli su u EK.
Govoreći o pravilima i procedurama koje se tiču strateških projekata u zemljama koje nisu članice EU, kao što je Srbija, u Evropskoj komisiji za EWB su napomenuli da će i takve države morati da ispune “visoke ekološke i socijalne uslove”, što će podrazumevati i da od toga ima neposrednu korist lokalna zajednica.
EWB: Moguće da će EU „zažmuriti“ na vladavinu prava u Srbiji zbog litijuma
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE