
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Kolekcionarstvo nije samo puko skupljanje starih korica, već lična potraga za pričama, vezama između pisaca i onih kojima su se obraćali u svojim posvetama.
U vremenu kad dominiraju ekrani, digitalizacija, instant umetnost i kratki sadržaji, postoji pojedinac koji svojim hobijima skreće pažnju na važnost trajnih vrednosti i kulturnog nasleđa. Nikola Sudarević, grafički dizajner sa preko 15 godina iskustva, posle pet gaji poseban hobi – kolekcionarstvo starih knjiga sa potpisima i posvetama raznih ličnosti.
Sve je počelo sa prvom knjigom koju je Nikola kupio, ,,Deset priča“ iz 1901. godine, sa posvetom Branislava Nušića glumici Milki Grgurovoj. Taj trenutak, kako kaže, bio je prelomna tačka koja je njegovu znatiželju pretvorila u strast. Njegova dragocena kolekcija danas sadrži knjige iz 19. i 20. veka sa potpisima najvažnijih imena srpske književnosti i kulture. To su Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Jovan Jovanović Zmaj, ali i ličnosti poput Stevana Mokranjca, Tome Rosandića, Uroša Predića, pa čak i Svetog Justina Ćelijskog.
,,Teško je izdvojiti najvredniju knjigu, ali neka izdanja sa potpisom Vuka Karadžića još uvek čekam da pronađu svoje mesto u mojoj kolekciji“, kaže Nikola, za koga kolekcionarstvo nije samo puko skupljanje starih korica već lična potraga za pričama, vezama između pisaca i onih kojima su se obraćali u svojim posvetama.

Njegov profesionalni život je ispunjen kreativnim izazovima, radom sa klijentima, a kolekcionarstvo mu donosi drugačiji, intenzivniji vid zadovoljstva. Tu su razgovori sa antikvarima, susreti sa drugim kolekcionarima i trenuci kad otkrije izdanje koje već decenijama nije menjalo vlasnika.
Kada razmišlja o autentičnosti, Sudarević naglašava važnost provenijencije što označava poreklo knjige i njenog prethodnog vlasništva.
,,Posebna izdanja često sadrže naznaku da su štampana u ograničenom tiražu, sa numerisanim primercima i potpisom pisca. To je veoma važan pokazatelj originalnosti“, tvrdi Nikola.
Kakvi su kolekcionarski izazovi u potrazi za autentičnim blagom, pitali smo Sudarovića koji kaže da je jedan od najvećih izazova zapravo utvrđivanje validnosti potpisa i posveta. Tržište antikvarnih knjiga, naročito na internetu, obiluje neproverenim ili falsifikovanim izdanjima.
,,Zato je važno znati od koga kupujete. Pouzdani izvori, pouzdana provenijencija ključni su za sigurnu kupovinu“, kaže on.
Neke knjige, posebno sa potpisima ličnosti poput Vuka Karadžića ili Dositeja Obradovića gotovo su, kaže, nedostižne. Njihovo pronalaženje zahteva godine i godine strpljivog traganja, dobre kontakte, većinski sa drugim kolekcionarima i, često, mnogo sreće.
Kolekcionarstvo je strast koja nadilazi vreme i tehnologiju. U eri kada se sve seli u digitalni svet, Nikola Sudarević dokazuje da istinska strast prema književnosti, istoriji ili umetnosti ne poznaje epohe. Njegovo kolekcionarstvo nije samo lični hobi – već tihi otpor zaboravu, pažljivo čuvanje tragova prošlosti u svetu koji sve brže zaboravlja.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE