Par dana nakon što su Beograđani u računima za struju obavešteni da će ubuduće električnu energiju plaćati na račun Alta banke, saznali su da će od avgusta i mesečne uplate za garažna mesta slati preko te banke. Građani nisu dobili obrazloženje za ove izmene, što je otvorilo pitanja o ulozi Alte kao sve češćeg izbora za obavljanje „državnih“ poslova.
Alta banka, koja posluje u okviru Alta grupe u vlasništvu Davora Macure, beleži ubrzan rast poslednjih godina.
Prošle godine, Privredna komora Beograda dodelila joj je priznanje za najbrže rastuću banku u Srbiji u 2024. godine.
Novi poslovi sa EPS-om i Parking servisom znatno će povećati promet, obim poslovanja, a time i prihode ove banke.
Saradnja sa EPS-om
Uplate računa za struju Beograđana obezbediće Alti pristup ogromnim novčanim tokovima kojima može da upravlja.
Kako iz EPS-a nisu dali odgovor o načinu i visini kompenzacije banke, ostaje nepoznat pun obim profita koji će ovaj posao doneti ovoj banci.
Nema ni informacija o razlozima za izbor Alte za ovako veliki posao, sem kratke izjave EPS-a da je ponuda ove banke bila najbolja koju su dobili, kao ni detaljima ugovora, što je učestali obrazac u poslovanju ove grupe sa državom.
Saradnja EPS-a i Alta grupe nije novina, kako je Alta pej još od novembra 2023. posrednik u elektronskom plaćanju računa za struju na sajtu javnog preduzeća, kao i na aplikaciji „Uvid u račun“.
Pravo na šaltere u policijskim stanicama
Kako je ranije prenela Beta, Alta banka ima ekskluzivno pravo da se njeni šalteri nalaze u policijskim stanicama.
Ovo potencijalno može da znači pristup većem broju klijenata, kao što su građani koji u stanicama plaćaju kazne i takse.
Plaćanje parkinga
Udruženje potrošača Efektiva objavilo je prošle nedelje da Parking servis Beograd od avgusta prebacuje mesečne uplate za garažna mesta na račun u Alta banci.
Iz Efektive su na Instagramu naveli da na održavanje računa Parking servis mesečno plati oko 100 evra, što je oko 1.200 evra godišnje.
Od 20 računa koje Parking servis ima u poslovnim bankama, dva su u Alta banci.
Olimpijski centar „Jahorina“
Poslove koji su privukli pažnju javnosti Alta banka imala je i u Bosni i Hercegovini.
Kako je pisala Nova ekonomija, krajem 2023. olimpijski centar „Jahorina“ u Republici Srpskoj uzeo je u ovoj banci kredi od 4,6 miliona evra za kapitalne investicije, uz visoku kamatu od 10,75 odsto.
Rok za otplatu bio je samo šest meseci, a vraćanje novca bezuslovno je garantovala Vlada Republike Srpske.
Bilo je nejasno zašto je kamata za kredit toliko visoka, sa obzirom da je garantor bila državna institucija.
Prisvajanje zemljišta IMT ispod tržišne cene
Alta banka nije jedini biznis Davora Macure koji brzo napreduje, a od velikih projekata izvdajaju se kupovina zemljišta IMT-a i subvencija za rekonstrukciju hotela za Expo.
Preduzeće ABL Solvent, čiji je Macura vlasnik je krajem 2021. godine iz stečaja kupilo poslovni kompleks Industrije mašina i traktora na Novom Beogradu za 8,3 milijardi dinara (oko 70,5 miliona evra). Na parceli od 357.993 kvadratnih metara nalazilo se više desetina objekata. Macura je u njen posed došao bez plaćanja konverzije, a prema tadašnjim podacima sa APR-a, preduzeće ABL Solvent u vreme kupovine nije imalo ni jednog zaposlenog.
Prema Planu detaljne regulacije koji je usvojen u martu ove godine, na tom zemljištu planirana je izgradnja kompleksa „Green line“ sa 5.000 stanova za 13.500 ljudi.
Na oglasima se cene stanova u okolini kreću od 3.500 do 5.500 evra po metru kvadratnom.
Subvencija za rekostrukciju EXPO hotela
U okviru podsticanja izgradnje novih hotela i proširenja postojećih za potrebe izlozbe EXPO 2027, firma Procoopac d.o.o, u kojoj Alta Pay Group ima 51 odsto vlasništva, dobila je tri miliona evra od države za projekat rekostrukcije i adaptacije hotela Union u Beogradu.
Kako je pisao Forbes, prvi deo ovog novca, tačnije 900.000 evra firmi Procoopac uplaćen je par dana posle sklapanja ugovora, u decembru 2024. godine.
Ova firma u trenutku podnošenja prijave za podsticaje nije imala ni jednog zaposlenog.
Firma Procoopac registrovana je u martu 2022. godine za izgradnju stambenih i nestambenih objekata. U prvoj godini nije imala poslovne prihode, ali je imala ostale prihode od 119,7 miliona dinara. U 2023. ponovo nije bilo poslovnih prihoda, ali ni ostalih.