Kako opstati u tipično „ženskoj“ industriji, kako izbeći „burnout“, treba li redefinisati pojam uspeha i kako napraviti i prodati inovativni biznis, neka su od pitanja na koja su odgovarali učesnici panela koji je organizovala Nova ekonomija uz podršku EBRD „Žene, mladi, inovativnost jednako uspešan biznis“.
Predsednik Izvršnog odbora Viner osiguranja (Wiener) Zoran Blagojević rekao je da je u osiguranju zaposleno oko 1.200 ljudi od čega su dve trećine žene, kao i da je industrija osiguranja takva da žene dominiraju.
„Različitost postoji i različitost je dobra i ako se uklopi na pravi način može da pruži jedan novi kvalitet. Dobra je fokusiranost žena na detalje i primetio sam da su one tu od velike pomoći jer preciznije uoče neke detalje koje ja ne vidim“, rekao je on.
„Kada je pozicija u pitanju, tu je čak veća dominacija dama“, dodaje Blagojević.
Od ukupno 20 kompanija koje se bave osiguranjem u Srbiji, u devet kompanija nema nijedne žene u upravi. U jednoj kompaniji je 25 odsto žena, u šest kompanija je 50-50 odnos muškaraca i žena, a postoji i jedna kompanija koju vode samo žene.
Kada su u pitanju plate, Blagojević je rekao da vrednuju rezultate koji se postižu kroz rad, potencijal koji vide u nekom kandidatu, a ne pol.
„Nismo rukovođeni pravilima koja bi regulisala po nekom matematičkom modelu, da neka pozicija apsolutno znači neku platu“, kaže on.
Kada bi se pravio presek, nema razlike između plata muškaraca i žena, kaže Blagojević.
Direktor Moravacema Siniša Mauhar podsetio je da je kompanija Moravacem deo CRH grupe koja je najveći proizvođač građevinskih materijala na svetu.
Rekao je da je povećan broj žena u kompanijama kao i da među zaposlenima u Moravacemu ima 23 odsto žena.
„Kada gledate po nivoima upravljanja, taj procenat se menja. Tako da kada dođete do izvršnog odbora tu je već 40 odsto žena“, rekao je on.
Kada je u pitanju burnout (sagorevanje) na poslu, Mauhar je rekao da kompanija ima onlajn platformu uz pomoć koje zaposleni mogu da potraže psihološku pomoć po pitanju ovog fenomena. Dodao je da tom pitanju treba pristupiti ozbiljno.
„Kada gledate zapadnu kulturu i kako oni prepoznaju burnout, to je medicinski fenomen za koji se dobija bolovanje. Kada sam ja počinjao bilo je dosta one rečenice ‘trpi i radi’. Mislim da se sve više priča o tome sada“, rekao je on.
Dodao je i da ne veruje da je Moravacem kompanija koja dovodi do toga da ljudi sagorevaju na poslu.
Kada je u pitanju Generacija Z i njihov pristup poslu, Mauhar smatra da mladi traže „smislen rad“.
„Generacija Z će preispitivati da li to što se od njih traži može da se uradi na drugi način. To može da doprinese dinamici. Lično mislim da su jako zanimljivi. Vrlo često ih ne razumem uopšte, ali se trudim. Ako želite da budete uspešna kompanija morate da im se prilagodite“, rekao je on.
Na pitanje kako pomoći ljudima da naprave balans između privatnog života, posla i zdravlja, kazao je da treba preispitivati fleksibilnost po pitanju rada od kuće.
„Ženin život je kompleksiniji nego život muškarca. Inkluzija znači da ne pravite razliku. Ne mogu da kažem da mi pravimo neku razliku, ali gledamo da budemo fleksibilniji prema roditeljima. Gledamo da uradimo neke stvari preventivne prirode. Pravimo pakete zdravlja. Svaki zaposleni dobija određen nivo medicinskih usluga i mi ih motivišemo da ih koriste“, rekao je on.
Marija Pasuljević, koosnivačica i izvršna direktorka Basta holdinga, rekla je da nikada nije gledala i delila posao na muški i ženski.
Kako je istakla, bez obzira na rodne i kulturološke razlike, „na kraju radimo sa ljuidima“.
„Ja sam osoba koja voli da radi. Na kraju radiš sa ljudima bez obzira na kulturološke razlike. Moraš da prihvatiš njihove načine biznisa i ponašanje“, rekla je Pasuljević.
Kako je kazala, danas ima mnogo više žena na visokim pozicijama, ali i dalje ima nekih kompanija u kojima su žene na visokim pozicijama samo da bi se ispunila kvota.
JKP Beogradski metro i voz obustavilo je javnu nabavku softvera za planiranje, sprovođenje i praćenje javnih nabavki, koju je raspisalo krajem septembra, jer je prestala potreba za ovim softverom, objavljeno...
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...
Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.