Svet

15.01.2026. 13:53

Beta

Autor: Nova Ekonomija

Studija: Ogroman neiskorišćen solarni potencijal krovova u EU

Foto:Pixabay

Svet

15.01.2026. 13:53

U Evropskoj uniji postoji ogroman neiskorišćen potencijal za proizvodnju električne energije fotonaponskim – solarnim panelima na krovovima, koji bi mogli da pokriju više od polovine potrošnje u gotovo svim zemaljama članicama, pokazuje nova studija.

Istraživači su na osnovu satelitskih snimaka analizirali veličinu i funkciju 271 milion objekata i procenili da je ukupna površina krovova oko 37.370 kvadratnih kilometara, piše agencija Beta.

Od toga je 10.000 kvadratnih kilometara pogodno za korišćenje solarne energije, sa potencijalnim kapacitetom od 2,3 teravata i proizvodnjom od 2.750 teravat-sati godišnje sa sadašnjom fotonaponskom tehnologijom.

Utvrđeno je da većina država EU, osim Kipra, Finske i Švedske, pomoću fotonaponskih panela na krovovima može da proizvede više od 50 odsto svoje potražnje za električnom energijom kolika je bila 2024.

Najveći potencijal postoji u Francuskoj i Nemačkoj, gde bi na taj način moglo da bude podmireno 80 odsto trenutne potrebe za energijom, navodi se u studiji objavljenoj ove sedmice u naučnom časopisu Nature, koju je sproveo Zajednički istraživački centar (JRC) Evropske komisije.

Grčka, Mađarska i Rumunija bi mogle da proizvode više energije nego što trenutno troše, prenosi EUObserver.

Na osnovu njihovih proračuna, gotovo sve države članice EU imaju potencijal da generišu po 40 gigavata solarne energije.

Ukupan kapacitet solarnih elektrana u EU je prošle godine bio 406 gigavata, a cilj Unije je da do 2030. godine ima najmanje 700 gigavata solarne energije.

Prema podacima Eurostata, solarna energija je u junu 2025. bila glavni izvor električne energije u EU, sa 22 odsto udela u ukupnoj proizvodnji struje.

Međutim, istraživači su istakli da su do danas na samo 10 odsto evropskih krovova instalirani solarni sistemi.

Prema njihovim procenama, čak bi i samo delimično korišćenje solarnog potencijala krovova moglo značajno da doprinese ispunjavanju zahteva politike obnovljivih izvora energije i cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

2025. bila treća najtoplija godina dosad zabeležena

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.