
Globalne cene dizela u naglom porastu
Cene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi zabeležile su oštar rast usled novih prekida u snabdevanju uzrokovanih napadima na ključnu energetsku infrastrukturu. Ovaj skok cena izazvao je ozbiljnu ...
Prošla godina bila je treća najtoplija godina do sada zabeležena, objavio je danas evropski servis za klimatske promene Kopernikus.
Prethodne tri godine su bile najtoplije od početka merenja, sa globalnim temperaturama koje su u proseku bile više od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog perioda.
„Ovo je prvi put da je u trogodišnjem periodu premašena granica od 1,5 stepen“, saopštio je Kopernikus.
Rekordne temperature zabeležene su 2024, dok je prosečna temperatura 2025. bila za samo 0,01 stepen niža nego 2023. i za 0,13 niža nego 2024, kada je prvi put pređena granica od 1,5 stepeni globalnog zagrevanja.
Naučnici upozoravaju da će globalno zagrevanje za 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period (1850-1900) izazvati ozbiljne posledice, kao što su ekstremniji vremenski događaji, topliji i duži toplotni talasi, jače oluje i veće poplave.
U izveštaju Kopernikusa navodi se da su temperature vazduha iznad kopna bile druge najviše zabeležene.
Globalna temperatura vazduha na površini zemlje je prošle godine bila 1,47 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, nakon 1,6 stepeni 2024.
Na Antartiku je zabeležena najtoplija godina, a na Arktiku druga najtoplija.
Na osnovu trenutne stope zagrevanja, granica dugoročnog globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni iz Pariskog sporazuma mogla da bude dostignuta do kraja ove decenije, više od 10 godina ranije nego što je predviđeno u vreme potpisivanja sporazuma 2015.
Prošla godina je i u Evropi bila treća najtoplija godina od kada se vrše merenja, sa prosečnom temperaturom od 10,41 stepena, što je za 0,3 stepena ispod rekordne 2024. godine.
U saopštenju Kopernikusa se navodi da je od 2023. do 2025. bilo izuzetno toplo iz dva glavna razloga.
Prvi je akumuliranje gasova s efektom staklene bašte u atmosferi zbog povećanja emisija i smanjene apsorbcije ugljen-dioksida u prirodnim ponorima.
„Rastuće koncentracije gasova s efektom staklene bašte u atmosferi, uglavnom kao direktna posledica ljudskih aktivnosti, glavni su pokretač dugoročnog povećanja globalne srednje temperature“, navodi se u saopštenju.
Drugi razlog je to što su temperature površine mora dostigle do sada nezabeležen nivo, što je povezano s fenomenom El Ninjo i drugim faktorima, pojačanim klimatskim promenama.
NVO: Deset najvećih klimatskih katastrofa 2025. koštale svet više od 120 milijardi dolara
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Cene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi zabeležile su oštar rast usled novih prekida u snabdevanju uzrokovanih napadima na ključnu energetsku infrastrukturu. Ovaj skok cena izazvao je ozbiljnu ...

Vlada Crne Gore iznenada je, i bez detaljnijeg obrazloženja, povukla saglasnost koju je prethodno dala kompaniji “Luštica Development” iz Tivta da može uspostaviti založno pravo na pravo korišćenja objekta n...

Za sve u Evropi koji su smatrali da su klimatske promene problem budućih generacija, vreli toplotni talasi ovog leta doneli su realnost da su njihovi skupi i životno menjajući ekonomski uticaji već stigli, p...

Kineski proizvođač robota Unitree postavio je temelje za istorijski korak u tehnološkoj industriji odredivši cenu svoje inicijalne javne ponude (IPO) u Šangaju na 150,8 juana po akciji. Kompanija nastoji da ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE