Realizacija projekta „BPG – Uspostavljanje platforme za bezbednost u objektima škola i predškolskih ustanova na teritoriji Grada Beograda“ označena je stepenom tajnosti „strogo poverljivo“, rečeno je iz gradske uprave Novoj ekonomiji. Sa ovim obrazloženjem odbijen je zahtev naše redakcije za informacijama o tome kako je potrošen javni novac u sprovođenju ovog projekta.
Uvođenje platforme za bezbednost u školama i vrtićima deo je projekta „Beograd pametan grad“, koje između ostalog, podrazumeva i postavljanje oko 5.000 kamera u školskim dvorištima.
Radi uspostavljanja platforme, gradskom Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu bilo je namenjeno 2,29 milijardi dinara, a Sekretarijatu za poslove odbrane milijardu dinara u 2025. godini.
Nova ekonomija uputila je ovim sekretarijatima zahteve za pristup informacijama od javnog značaja u kojima smo tražili informacije:
- Koje su aktivnosti sprovedene, u kojim konkretno objektima i ustanovama, u okviru projekta BPG – Uspostavljanje platforme za bezbednost u objektima škola i predškolskih ustanova u 2025. godini
- Nazive i referentne brojeve javnih nabavki, ako su sprovođene prilikom implementacije navedene programske aktivnosti
- Kopije svih ugovora, sporazuma ili drugih dokumenata iz kojih se vidi koji su radovi, usluge ili dobra nabavljani radi sprovođenja projekta, od koga i po kojoj ceni.
Iz Sekretarijata za obrazovanje nije stigao odgovor do objavljivanja ovog teksta, ali zakonski rok za odgovor još nije prošao.
Međutim, iz Sekretarijata za poslove odbrane, vanrednih situacija i koordinaciju odbili su zahtev Nove ekonomije, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka.
„Realizacija projekta ‘Beograd pametan grad – Uspostavljanje platforme za bezbednost u objektima škola i predškolskih ustanova na teritoriji Grada Beograda’ označena je stepenom tajnosti ‘strogo poverljivo’, pa iz tog razloga nismo u mogućnosti da vam dostavimo tražene podatke“, navodi se u odgovoru Sekretarijata za odbranu.
Nevena Ružić, stručnjakinja za informaciono pravo, smatra da je „pravni nonsens“ da se ovakvi podaci označavaju strogo poverljivim.
„Raspolaganje javnim novcem je informacija od javnog značaja par excellence. S tim u vezi svako ograničavanje pristupa je upitno, posebno ukoliko je reč o projektima ove vrste“, rekla je Ružić za Novu ekonomiju.
Pored toga, oznaka „strogo poverljivo“, prema Zakonu o tajnosti podataka, predstavlja visok stepen tajnosti, koji se određuje „radi sprečavanja nastanka teške štete po interese Republike Srbije“, ističe ona.
„To znači da je organ vlasti procenio da su informacije o iznosu kao i izvođačima takve da ukoliko bi se učinile dostupnim nastala bi šteta po državu Srbiju, a što je pravni nonsens“, kazala je Ružić.
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija ne veruje da je mogao postojati opravdani osnov za stavljanje oznake „strogo poverljivo“.
„Eventualno, ako je u pitanju bezbednost, mogli bi biti proglašeni poverljivim neki podaci koji se tiču tehničkih specifikacija, ali ni u kom slučaju cena, dobavljač i drugi slični podaci“, rekao je Nenadić za Novu ekonomiju.
Rešenje kojim se odbija zahtev je u svakom slučaju neosnovano, jer prema zakonu organ koji je dobio zahtev treba da sprovede postupak kojim se utvrđuje da li oznaka tajnosti i dalje treba da ostane, a ako je tajnost odredio neki drugi organ, onda bi Sekretarijat trebalo da prosledi predmet na odlučivanje tom organu, kaže Nenadić.
Iz Sekretarijata nisu odgovorili na pitanja ko je stavio oznaku tajnosti na projekat i sa kojim obrazloženjem.
Zbog odbijanja zahteva za pristup informacijama, Nova ekonomija će uložiti žalbu Povereniku za pristup informacijama od javnog značaja.
CLS: Beograd se dodatno zadužuje novim rebalansom, najveći izdatak prevoz