Trenutno je u toku više od 250 inovacionih projekata koji u svakodnevni rad uvode veštačku inteligenciju, robotiku i automatizaciju, dok je više od 400 projekata na nivou koncerna direktno usmereno ka održivim rešenjima
Građevinska industrija danas nosi ozbiljan teret – odgovorna je za gotovo 38% svetskih emisija CO₂ i troši oko polovine ukupnih globalnih sirovina. Zato koncern STRABAG želi da bude deo rešenja ovog problema. Kao jedan od vodećih evropskih građevinskih sistema, STRABAG ne posmatra održivost kao dodatak poslovanju, već kao njegov strateški temelj. Usvajanjem strategije održivosti pod sloganom Work On Progress i jasno definisanim ciljem da do 2040. godine postane klimatski neutralan, koncern se pozicionirao kao jedan od pionira u građevinskoj industriji.
Održiva gradnja kao integrisani poslovni model
Put do klimatske neutralnosti vodi kroz transformaciju svakog segmenta – od eksploatacije sirovina i proizvodnje građevinskih materijala, preko procesa gradnje, do upravljanja objektima i infrastrukturom tokom celog njihovog životnog ciklusa. Zato se fokus stavlja na dekarbonizaciju poslovnih aktivnosti i objekata, dok se sistematski unapređuje reciklaža građevinskog otpada, uz poseban naglasak na povećanje upotrebe i proizvodnje recikliranih građevinskih materijala. Uspostavljanjem sopstvenih centara za reciklažu, kompanija doprinosi očuvanju regionalnih resursa.
Tehnologija u samom središtu transformacije
Kako je koncern prepoznao da bez tehnološkog iskoraka nema suštinske transformacije, digitalizacija i inovacije postavljene su kao ključne poluge promena. Trenutno je u toku više od 250 inovacionih projekata koji u svakodnevni rad uvode veštačku inteligenciju, robotiku i automatizaciju, dok je više od 400 projekata na nivou koncerna direktno usmereno ka održivim rešenjima.
Tako gradilišta koja smanjuju emisije, štede resurse i proizvode obnovljivu energiju, više nisu koncept – ona su realnost u razvoju. Zahvaljujući veličini kompanije i prisutnosti na više od 50 tržišta širom sveta, rešenja razvijena na nivou koncerna, uključujući inovacije iz centra u Štutgartu, brzo pronalaze primenu i na lokalnim tržištima.
U Srbiji su tako električna vozila već deo flote, dok su solarni paneli postavljeni na gradilišnim kancelarijama. STRABAG u Srbiji prednjači u ovim promenama i kada je reč o upravljanju otpadom od građenja i rušenja, te je tako u Zaječaru pokrenut i jedan od najvećih pilot-poduhvata ove vrste u zemlji, kada govorimo o cirkularnoj ekonomiji.
Ovde nije reč o klasičnoj reciklaži, već o planskom upravljanju resursima, koje STRABAG timovi razmatraju već u fazi projektovanja, sa fokusom na smanjenju potrošnje primarnih sirovina, povećanju udela recikliranih materijala i sprečavanju nastanka otpada.
Održivost se ne dešava samo na gradilištu, već počinje još u laboratoriji. Zato koncern ulaže u inovacije i sopstvene inovacione centre. STRABAG, zajedno sa svojim partnerima, teži redefinisanju izgleda građevinskih materijala budućnosti, uz stavljanje fokusa na reciklažu asfalta, CO₂ redukovane betone, organske materijale poput konoplje, drveta i slame.
U STRABAG koncernu, održivost i poslovni rezultati nisu suprotstavljeni ciljevi – naprotiv, oni se međusobno osnažuju. Poslovanje je postavljeno na temeljima odgovornosti, što se vidi kroz primenu najviših standarda bezbednosti na radu i pažljivo građen, dugoročan odnos sa lokalnim zajednicama.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Godišnji izveštaj vrlo transparentno odražava naša očekivanja kada je u pitanju poštovanje osnovnih prava. Taj izveštaj beleži značajno usporavanje reformi u celini, nazadovanje u oblasti slobode izražavanja i zastoj u vladavini prava i pravosuđu. Prvi meseci 2026. do sada nisu ukazivali na preokret ovih trendova...
Dok vlast Expo 2027 predstavlja kao istorijsku šansu i nasleđe za buduće generacije, stručnjaci ga vide kao pljačku javnih resursa. U uslovima stagnacije privrede taj projekat mogao bi postati ozbiljan fiskalni teret, zbog čega će ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i druge ključne potrebe građana ostati po strani
Proizvodnja struje u termocentralama, koje su „kičma“ našeg elektroenergetskog sistema, sve je manja. U januaru se moralo uvoziti čak i do 30% naših potreba. Što je najgore, ne postoji nikakva konzistentna s...
Manji priliv stranih direktnih investicija ove godine mogao bi dodatno destabilizovati kurs dinara, čime se smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača. Posledice će vremenom zahvatiti i druge segmente ekonom...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.