
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Trenutno je u toku više od 250 inovacionih projekata koji u svakodnevni rad uvode veštačku inteligenciju, robotiku i automatizaciju, dok je više od 400 projekata na nivou koncerna direktno usmereno ka održivim rešenjima
Građevinska industrija danas nosi ozbiljan teret – odgovorna je za gotovo 38% svetskih emisija CO₂ i troši oko polovine ukupnih globalnih sirovina. Zato koncern STRABAG želi da bude deo rešenja ovog problema. Kao jedan od vodećih evropskih građevinskih sistema, STRABAG ne posmatra održivost kao dodatak poslovanju, već kao njegov strateški temelj. Usvajanjem strategije održivosti pod sloganom Work On Progress i jasno definisanim ciljem da do 2040. godine postane klimatski neutralan, koncern se pozicionirao kao jedan od pionira u građevinskoj industriji.
Održiva gradnja kao integrisani poslovni model
Put do klimatske neutralnosti vodi kroz transformaciju svakog segmenta – od eksploatacije sirovina i proizvodnje građevinskih materijala, preko procesa gradnje, do upravljanja objektima i infrastrukturom tokom celog njihovog životnog ciklusa. Zato se fokus stavlja na dekarbonizaciju poslovnih aktivnosti i objekata, dok se sistematski unapređuje reciklaža građevinskog otpada, uz poseban naglasak na povećanje upotrebe i proizvodnje recikliranih građevinskih materijala. Uspostavljanjem sopstvenih centara za reciklažu, kompanija doprinosi očuvanju regionalnih resursa.

Tehnologija u samom središtu transformacije
Kako je koncern prepoznao da bez tehnološkog iskoraka nema suštinske transformacije, digitalizacija i inovacije postavljene su kao ključne poluge promena. Trenutno je u toku više od 250 inovacionih projekata koji u svakodnevni rad uvode veštačku inteligenciju, robotiku i automatizaciju, dok je više od 400 projekata na nivou koncerna direktno usmereno ka održivim rešenjima.
Tako gradilišta koja smanjuju emisije, štede resurse i proizvode obnovljivu energiju, više nisu koncept – ona su realnost u razvoju. Zahvaljujući veličini kompanije i prisutnosti na više od 50 tržišta širom sveta, rešenja razvijena na nivou koncerna, uključujući inovacije iz centra u Štutgartu, brzo pronalaze primenu i na lokalnim tržištima.
U Srbiji su tako električna vozila već deo flote, dok su solarni paneli postavljeni na gradilišnim kancelarijama. STRABAG u Srbiji prednjači u ovim promenama i kada je reč o upravljanju otpadom od građenja i rušenja, te je tako u Zaječaru pokrenut i jedan od najvećih pilot-poduhvata ove vrste u zemlji, kada govorimo o cirkularnoj ekonomiji.
Ovde nije reč o klasičnoj reciklaži, već o planskom upravljanju resursima, koje STRABAG timovi razmatraju već u fazi projektovanja, sa fokusom na smanjenju potrošnje primarnih sirovina, povećanju udela recikliranih materijala i sprečavanju nastanka otpada.
Održivost se ne dešava samo na gradilištu, već počinje još u laboratoriji. Zato koncern ulaže u inovacije i sopstvene inovacione centre. STRABAG, zajedno sa svojim partnerima, teži redefinisanju izgleda građevinskih materijala budućnosti, uz stavljanje fokusa na reciklažu asfalta, CO₂ redukovane betone, organske materijale poput konoplje, drveta i slame.
U STRABAG koncernu, održivost i poslovni rezultati nisu suprotstavljeni ciljevi – naprotiv, oni se međusobno osnažuju. Poslovanje je postavljeno na temeljima odgovornosti, što se vidi kroz primenu najviših standarda bezbednosti na radu i pažljivo građen, dugoročan odnos sa lokalnim zajednicama.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE