Priče i analize

24.03.2026. 12:31

Autor: Aleksandar Milošević

Može li proizvodnja cementa i u Srbiji biti „zelenija“: Titan uskoro uvodi alternativna goriva

Foto: Nikola Pavlović

Cementna industrija učestvuje sa čak osam odsto u globalnim emisijama ugljen-dioksida, što je čini jednom od privrednih delatnosti sa značajnim uticajem na klimatske promene. Budući da je cement neizostavan deo građevinske industrije i time od centralne važnosti za privredni napredak svake zemlje, proizvođači cementa već decenijama rade na tome da smanje svoj ugljenični otisak i druge efekte na životnu sredinu. Ti napori danas daju vidljive rezultate.

Kako objašnjavaju u Titan grupi , proizvođaču cementa koji posluje u 25 zemalja, uključujući i Srbiju, postoje tri osnovna načina kojima njihova industrija svoj osnovni proizvod čini “zelenijim”. To su upotreba alternativnih goriva u proizvodnji, hvatanje emitovanog ugljen-dioksida i korišćenje alternativnih sirovina kao sastavnih komponenti cementa.

Alternativna goriva se u Evropi koriste već četiri decenije i danas čine 58 odsto energetskog miksa u cementnoj industriji, čime se izbegava emisija 23 miliona tona ugljen-dioksida na godišnjem nivou.

Titan je ulaganjima u unapređenje proizvodnog procesa do sada uspeo da direktne emisije po toni cementa smanji sa 778 kilograma u 1990. na 598 u 2024. uz plan da do 2030. padnu na 500 kilograma po toni, a da do 2050. emisije budu potpuno eliminisane.

U njihovoj fabrici Efkarpia u Solunu, koju su srpski novinari obišli tokom studijske posete koju je organizovala Asocijacija energetski intenzivne industrije (ASEII) emisija azotnih oksida smanjena je za 75 odsto, a praškastih čestica za 97 odsto u odnosu na 2000. godinu.

Kako objašnjava Vasilis Strugaris, direktor ove cementare, u Efkarpiji se alternativna goriva koriste već desetak godina i menjaju 35 do 50 odsto fosilnih goriva.

Foto: Nikola Pavlović, Alternativno gorivo pripremljeno iz otpadnog materijala

U pitanju je gorivo koje se dobija iz industrijskog i drugog otpada, koji ne može da se reciklira i u suprotnom bi završio na deponiji. Ovaj otpad, koji čini papir, karton, plastika, tekstil i druge pogodne materije se selektuje, sitni i obrađuje tako da u cementaru stiže spreman za upotrebu u pećima, gde delimično zamenjuje tradicionalna fosilna goriva. Na taj način se istovremeno smanjuje količina otpada na deponijama, kao i upotreba fosilnog goriva koje svakako ima veći uticaj na životnu sredinu. S obzirom da proizvodnja cementa zahteva izrazito velike količine energije kako bi se na temperaturama većim od 1.400 stepeni Celzijusa proizveo klinker – ključna komponenta svakog cementa – zamena dela neobnovljivog fosilnog goriva alternativnim gorivom dobijenim iz otpada, donosi značajno smanjenje emisija CO2.

“Od 2019. do 2023. koprocesuiranjem smo zbrinuli 185.000 tona otpada koji je prerađen u alternativno gorivo umesto da završi na deponijama. Na ovaj način smo uštedeli 120.000 tona fosilnih goriva i izbegli emisije 175.000 tona CO2″, kaže Strugaris.

Prema njegovim rečima, upotrebom alternativnih goriva, smanjuje se eksploatacija mineralnih resursa, smanjuju troškovi proizvodnje, dobija se i cement boljeg kvaliteta, a koristi ima i lokalna zajednica zbog manje količine otpada koji završava na deponiji.

Kako dodaje, Titan u Solunu planira da dodatno uloži 21 milion evra kako bi udeo alternativnih goriva podigao sa 40 odsto koliko je sada na 75 procenata.

U Srbiji, u Titanovoj cementari u Kosjeriću, za sada se i dalje koriste samo tradicionalni energenti, ali planiraju da uskoro uvedu alternativno gorivo dobijeno preradom komunalnog i neopasnog industrijskog otpada, koje bi trebalo da zameni do 30 odsto fosilnog goriva.

Kako ovakve inicijative umeju da izazovu pozornost kod lokalnog stanovništva, u Titanu ističu da se u Kosjeriću neće koristiti nikakav opasan otpad, na lokaciji fabrike u Kosjeriću se neće odvijati selekcija ni deponovanje otpada, već će alternativno gorivo stizati unapred pripremljeno za upotrebu, obrađeno u ovlašćenim postrojenjima za tretman otpada i sa kontrolisanim hemijskim sastavom.

CBAM regulativa Evropske unije usmerena na oporezivanje proizvoda u čijoj je proizvodnji korišćena prljava energija, kao i njen srpski pandan, to jest zakon o porezu na emisije ugljenika, znače da će svi energetski intenzivni proizvođači i kod nas morati da počnu da primenjuju slične mere.

U Titanu u Kosjeriću, gde je do sada uloženo oko 80 miliona evra u zaštitu životne sredine, modernizaciju rada i povećanje kapaciteta, smatraju da će ulaganja u upotrebu alternativnih goriva biti neophodna kako bi se – u uslovima globalne energetske krize koja već pravi značajne poremećaje na tržištu – diverzifikovali izvori energije i održali proizvodnja, konkurentnost i radna mesta u Kosjeriću.

Tome bi trebalo da doprinese i nedavni ugovor potpisan sa Elektroprivredom Srbije, po kom će Titan u narednih deset godina preuzimati leteći pepeo nastao sagorevanjem uglja u termoelektrani Nikola Tesla (TENT B). Pet miliona tona preuzetog pepela biće iskorišteno kao mineralna komponenta cementa i betona, smanjujući upotrebu prirodnih sirovina i smanjujući njegove količine na deponijama. EPS slične ugovore ima i sa ostalim cementarama u Srbiji, čime problem ogromnih količina letećeg pepela u termoelektranama konačno počinje da se rešava.

Treći način na koji cementare mogu da smanje svoj uticaj na životnu sredinu je da ne dozvole da ugljen-dioksid koji proizvedu zapravo pređe u atmosferu. U cementari Kamari blizu Atine, Titan Grupa radi upravo to, u okviru svog projekta Ifestos (Hefest).

Ideja je da se tako čak 98,5 odsto emitovanog ugljen-dioksida “zarobi” i bezbedno uskladišti.

Tako “zarobljeni” ugljen-dioksid bi se prevozio brodovima ili cevovodima do ispražnjenih gasnih polja kod Tasosa gde bi bio trajno uskladišten u tečnom stanju. Ovaj projekat takozvane “carbon capture” tehnologije podržala je i Evropska unija i to sa 234 miliona evra, a kad postane operativan doprineće tome da se čak 1,9 miliona tona emitovanog ugljen-dioksida zadrži van atmosfere, što bi Ifestos učinilo najvećim postrojenjem ovog tipa u Evropi.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.