Iako srpska ekonomija pokazuje otpornost, Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava na povišene rizike koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje, posebno u svetlu pritisaka iz javnih preduzeća i energetskog sektora. U najnovijem izveštaju o trećoj reviziji Instrumenta za koordinaciju politika (PCI), MMF ističe da su fiskalni rizici u Srbiji povišeni.
„Fiskalni rizici su povišeni i potiču ne samo od energetskog šoka, već i od pritisaka povezanih sa Putevima Srbije i Gradom Beogradom“, navodi se u izveštaju. Fond naglašava da bi održavanje fiskalnog deficita unutar granice od tri procenta BDP-a moglo zahtevati sprovođenje planova za vanredne situacije, uključujući racionalizaciju tekuće potrošnje i strogo određivanje prioriteta investicionih projekata. Posebna pažnja se skreće na unutrašnja dugovanja Puteva Srbije, koja moraju biti trajno rešena kroz strožu kontrolu rashoda, kao i na hitnu procenu finansijske pozicije Grada Beograda.
Energetski sektor i sudbina EPS-a
Održiva reforma energetskog sektora postaje sve važnija zbog rizika za energetsku bezbednost i povišenih cena energenata. MMF insistira na jačanju finansijske pozicije energetskih državnih preduzeća kako bi se stvorio prostor za neophodne investicije i smanjili fiskalni rizici.
Kada je reč o Elektroprivredi Srbije (EPS), Fond poručuje da se napori na restrukturiranju moraju ubrzati, a kako navode to podrazumeva pravovremenu racionalizaciju radne snage i uspostavljanje snažnijeg upravljanja pre planiranih investicija velikih razmera. Dodatni problem predstavlja hronično neplaćanje računa za energiju, naročito od strane drugih državnih preduzeća i lokalnih samouprava, što se mora odlučno rešavati kako bi se osigurala finansijska održivost sektora.
Monetarna politika i distorzije u bankarskom sektoru
Na polju monetarne politike, MMF podržava zadržavanje restriktivnog kursa kako bi se inflacija, koja je u aprilu iznosila 3,3 odsto, zadržala u granicama cilja. Iako se bankarski sektor smatra zdravim i likvidnim, Fond upozorava na rizike koji proizlaze iz dvocifrenog rasta kredita stanovništvu.
Posebnu zabrinutost izaziva šema stambenih garancija za mlade kupce prvog stana.
Prema MMF-u, ova šema ne bi trebalo da se dalje proširuje jer proizvodi „sve veće distorzivne efekte na tržištu hipoteka“. Nadležni organi su pozvani da pažljivo prate razvoj kreditiranja i budu spremni na uvođenje dodatnih makroprudencijalnih mera ukoliko sistemski rizici nastave da rastu.
Iako je srpska ekonomija pokazala otpornost sa projektovanim rastom od oko 2,8 odsto u 2026. i do četiri odsto u 2027. godini, održavanje srednjoročne fiskalne discipline je neophodno za uravnoteženje pritisaka na socijalnu potrošnju i potreba za velikim javnim investicijama.
Sve mere koje su uvedene radi ublažavanja uticaja šoka cena energije moraju ostati privremene i strogo ciljane; konkretno, osnovni scenario sugeriše da bi nedavno smanjenje akciza na gorivo trebalo postepeno ukinuti do jula 2026. godine ako cene nafte ostanu stabilne.
MMF prognozira manji rast, višu inflaciju, a analitičari rast cena svih javnih projekata u zemlji