U Bugarskoj manje od jedan odsto svih apoteka čine dežurne apoteke noću, a tačan broj nije poznat zbog toga što se ne vodi evidencija, prenosi BNR a piše bugarska agencija Novinite.
Oko 40 apoteka nalazi se u regionu Smoljan. U okrugu grada nijedna ne radi 24 sata, a samo jedna se zatvara u 22:30 časova. U planinskim selima nema apoteka, a meštani – uglavnom stariji ljudi koji ne mogu da putuju – prisiljeni su da kupe lekove iz opštinskih centara preko gradonačelnika.
Penka Georgieva, predsednica organizacije pacijenata „Uz vas”, kaže da umesto sankcija, moraju da postoje podsticaji za otvaranje dežurnih apoteka, jer su troškovi visoki. Prema njenim rečima, to se može učiniti kroz opštine. Opština treba da obezbedi dežurnu apoteku za svoje stanovnike i platu farmaceutima, koji će održavati sigurnost, kaže Georgieva.
Georgieva smatra da je ono što sprečava reformu u zemlji lobiranje u zdravstvu. Jedini način za smanjivanje zloupotrebe su elektronske zdravstvene kartice.
U Srbiji, kako se navodi u tek usvojenom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zabeležen je porast broja apoteka za oko 1000 u poslednjih pet godina. Pre dve godine procenjen broj apoteka bio je 3500.
Trenutno postoji 35 zdravstvenih ustanova apoteka u javnom vlasništvu sa ukupno 535 apoteka i 178 apoteka kao organizacione jedinice pri 37 domova zdravlja na teritoriji Vojvodine.
Broj privatnih apoteka u Srbiji je u porastu, stoga je udeo privatnih apoteka u prometu u 2017. godini dostigao 76 odsto, dok apoteke u javnoj svojini beleže najveći pad i imaju 24 odsto udela, navodi se u Zakonu.
Problem predstavlja što se apotekarska delatnost finansira isključivo iz marže koju ostvaruje preko izdatih lekova i medicinskih sredstava, kao i od prodaje farmaceutskih proizvoda, za razliku od svih ostalih delatnosti u okviru zdravstvene zaštite koji svoj rad naplaćuju kroz pruženu uslugu.