Partneri Kazahstana traže od države da poveća zalihe nafte uprkos ograničenjima sporazuma OPEK+, rekao je u sredu ministar energetike Jerlan Akenženov, prenosi agencija Rojters. Srbija se inače unazad nekoliko godina koncentrisala na nabavku nafte iz Kazahstana.
„Znamo da svetu treba kazahstanska nafta i mi smo veoma pouzdan dobavljač našim partnerima. S obzirom na ograničenja u Ormuskom moreuzu, naši partneri traže od nas da povećamo zalihe“, rekao je Akenženov novinarima.
Iako je Srbija unazad godinama uvozila većim delom naftu iz Iraka, od početka rata u Ukrajini su primetne promene u poreklu ovog uvoza. Udeo iračke nafte je počeo da se smanjuje 2024. godine kada je bio na nešto malo više od milion tona nafte, dok je u godinama pre dostizao i 1,7 miliona tona uvoza iz jugozapadne Azije. U prošloj godini Irak je bio na drugom mestu sa samo 235.864 tona, a na prvo mesto je izbio Kazahstan, čiji se udeo uvećava od 2021. godine. Postepeno, Srbija je počela znatno manje da se oslanja na Irak, a sve više na Kazahstan, pa je tako država ponovo uspela da skoncentriše svoj uvoz energenata sa Istoka. U trenutnom stanju stvari kada je rat na Bliskom Istoku doveo do očaja trgovce naftom, ovo i nije tako loše za Srbiju.
„Oni traže maksimum. Naravno, imamo infrastrukturna ograničenja u okviru trenutnih nivoa proizvodnje Kazahstana“, rekao je Akenženov.
Da bi povećao proizvodnju i zalihe nafte, Kazahstan je odložio radove na održavanju naftnog polja Kašagan do 2027. godine.
Kazahstan je spreman da poveća količinu nafte koja se transportuje putem cevovoda Baku–Tbilisi–Džejhan (BTC) sa planiranih 1,5 miliona tona na 2,2 miliona tona godišnje i više. Ovo potencijalno može da bude umirujući podatak za Srbiju da će nafta pristizati u dovoljnim količinama, s obzirom na energetsku situaciju koja destabilizuje zemlju od kako su uvedene sankcije Naftnoj industriji Srbije.
Srbija od prošle godine najviše uvozi naftu iz Kazahstana, a ne Iraka: Dobar preokret za NIS u iranskoj krizi