Vesti iz zemlje

23.04.2020. 09:06

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Država najviše garantuje za kredite javnih preduzeća

Oko 1,5 milijardi evra ili 6,1 odsto ukupnog duga opšte države na kraju 2019. godine predstavljaju indirektne obaveze koje nastaju po osnovu izdatih garancija na kredite koje su uzeli javna preduzeća i lokalni organi vlasti. Najviše g...

Pixabay

Oko 1,5 milijardi evra ili 6,1 odsto ukupnog duga opšte države na kraju 2019. godine predstavljaju indirektne obaveze koje nastaju po osnovu izdatih garancija na kredite koje su uzeli javna preduzeća i lokalni organi vlasti. Najviše garancija izdato je za EPS, Puteve Srbije i grad Beograd, pokazuje analiza Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK). 

Indirektne obaveze nastaju po osnovu državnih izdatih garancija na zaduživanje javnih preduzeća i jedinica lokalne samouprave. Državne garancije utiču na visinu javnog duga, kao i na visinu budžetskog deficita. (Do 2014. godine država nije prikazivala ove izdatke u bužetu, već su se one knjižila “ispod crte”. Od 2015. ova zaduženja se uključuju u obračun fiskalnog rezultata.)

Najveći deo garancija odnosi se na javna preduzeća (1,3 milijarde), a potom na gradove i opštine (209 milona evra), dok 12 miliona otpada na preduzeća u kojima država ima udeo u vlasništvu.

Najveći korisnici ovih garancija su javna preduzeća – EPS, Puteve Srbije, Železnice Srbije, Srbijagas i EMS. Među mešovitim preduzećima u kojima država Srbije ima vlasnički udeo nalaze se FIAT i JAT tehnika. Najviše garancija lokalnim jedinicama otpada na grad Beograd (189 miliona evra), Novi Sad (13 miliona evra) i Suboticu (7 miliona).

Jedan deo ovih garancija se aktivira. Aktivirane garancije predstavljaju deo duga nekog javnog preduzeća, grada ili države koji je Republika Srbija preuzela na sebe kada javno preduzeće, grad ili opština nisu bili u stanju da ga vrate. Tokom 2019. godine aktivirano je 91,6 miliona evra na ime garancija u odnosu na 167 miliona u prethodnoj 2018. godini.

Nivo indirektnih obaveza se smanjuje. Godine 2015. iznosio je 2,4 milijarde evra, a na kraju 2019. gdine iznosi 1,5 milijardi. U Revidiranoj fiskalnoj strategiji za 2020. godinu, Vlada Srbije najavljuje dalje smanjivanje državnih garancija, obrazlažući to povećanom svešću o rastućim fiskanim rizicima koji proizilaze iz izdatih garancija (moralni zahard).

U strategiji se podseća da je izmenama zakona o javnom dugu zabranjeno  izdavanja novih garancija za kredite za likvidnost. 

Zašto će nam javni dug skočiti na 60 odsto BDP-a

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.