Srbija

16.12.2014. 15:45

Beta

Autor: Nova Ekonomija

Koliko Srbija izvozi u Kinu?

Srbija

16.12.2014. 15:45

Obim trgovine Srbije i Kine u prvih devet meseci ove godine iznosio je 1,17 milijardi dolara, pri čemu je srpski izvoz vredeo svega 9,7 miliona dolara.
Trgovinska neravnoteža koju Srbija beleži u razmeni sa Kinom oslikava se najbolje u činjenici da je najveća stavka u izvozu u tu zemlju bukovo drvo vredno nepuna dva miliona evra.
Prema podacima Ministarstva trgovine, rast izvoza Srbije u Kinu je u ovoj godini skočio za 40 odsto, ali koliko procenti mogu da zavaruju jasno je kada se vidi da je ceo prošlogodišnji naš izvoz u tu zemlju Dalekog istoka vredeo 9,1 milion dolara a da je od januara do septembra dostigao 9,7 miliona dolara. 
Ukupna robna razmena dve zemlje od početka godine do kraja septembra bila je 1,17 milijardi dolara i bila je 6,6 odsto veća nego u isto vreme 2013. godine, a deficit Srbije iznosio je 1,15 milijardi dolara.
Tokom prošle godine, u Kinu iz Srbije se najviše izvozilo bukovo drvo (1,9 miliona dolara), cirkulacione pumpe (1,1 milion dolara), konstrukcije od gvožđa i čelika (0,4 miliona dolara), kao i otpaci od plastičnih masa, smrznute maline, plastične cevi i creva, razne mašine i aparati, obuća. 
U uvozu robe iz Kine dominirali su telefoni za mrežu stanica (123,3 miliona dolara), računari (66,2 miliona dolara), polietilen (56 miliona dolara), ali i sirovi aluminijum, uređaji za klimatizaciju, delovi i računarska oprema, delovi mašina, obuća i odeća. 
U saopštenju se navodi da u Kini postoji interes za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz Srbije (žitarice, meso, semenska roba, smrznuto voće, vino) i proizvode crne i obojene metalurgije (limovi, rudarski i naftni kablovi, cink, bakar, antimon). 
Dodaje se i da su mnoga domaća preduzeća zainteresovana za izvoz mesa i proizvoda od mesa u Kinu, ali i da su mogućnosti plasmana određenih roba iz Srbije ograničene po više osnova kao što su ograničen asortiman i isporuke većih količina roba, nedostatak finansiranja proizvoda za izvoz, nedostatak korespodentskih odnosa između banaka dve zemlje, visoki transportni troškovi i nekonkurentnost cena roba iz Srbije.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Путујући по домаћим бањама, захваљујући великодушним ваучерима, зато да бих допринео историјском суфициту и бржем доласку „златног доба Србије“ за две, највише три године 🙂

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.