Prognoza Evropske komisije (EK) ukazuje da će privreda Srbije ove godine imati umereni pad od 1,8 odsto, usled relativno kratkog trajanja najstrožih mera za suzbijanje koronavirusa, kao i značajnoj podršci za ublažavanje posledica krize.
Prema objavljenim Jesenjim ekonomskim prognozama za zemlje Evrope, tokom 2021. godinu se očekuju povratak srpske ekonomije na nivo pre izbijanja krize, odnosno ekonomski rast od 4,8 odsto.
Taj rast će se zasnivati na investicionoj i ličnoj potrošnji, dok se za 2022. godinu očekuje dalje povećanje bruto domaćeg proizvoda od 3,8 odsto.
Kako navodi EK, pad ekonomije Srbije u 2020. godini ograničili su relativno mali udeo turizma u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, kao i dobra poljoprivredna sezona.
U izveštaju o Srbiji navodi se i da će pad ekonomije i značajne fiskalne mere za ublažavanje krize dovesti do znatnog privremenog rasta deficita države od oko 9 odsto u 2020. godini.
Takođe, kako se radnici koji trenutno ne traže posao smatraju neaktivnim, očekuje se da će stopa nezaposlenosti doživeti smanjenje.
Imajući u vidu stopu oporavka, ukidanje mera za ublažavanje posledica krize i povećanje prihoda iz poreza, deficit Srbije će pasti na oko 3 odsto BDP-a u narednoj godini, a zatim 2,5 odsto BDP-a u 2022, predviđa EK.
BDP Srbije je u drugom tromesečju pao za 6,4 odsto usled posledica mera, nakon znatnog rasta od 5,1 odsto u prvom kvartalu, dok kratkoročni indikatori ukazuju da se ekonomska aktivnost oporavljala tokom leta.
Pad je delimično nadoknađen većom potrošnjom vlade i pozitivnim doprinosom neto izvoza, a kao razlog se navode veliko smanjenje lične potrošnje i investicija.
Najveći pad BDP-a u regionu imala je Hrvatska sa 9,6 odsto, dok su druge zemlje regiona poput Rumunije i Mađarske doživele pad privredne aktivnosti od 5,1 i 6,4 odsto.
Prognoza navodi da će, zbog većeg deficita i pada privredne aktivnosti, javni dug Srbije porasti na 61,5 odsto BDP-a u 2020. godini, a zatim početi da pada za oko jedan procentni poen godišnje.