Svet

26.02.2021. 09:50

fDi Intelligence

Autor: Nova Ekonomija

Meso iz laboratorije: Tehnologija koja će definisati 2021. godinu.

Meso proizvedeno u laboratoriji postaje „mejnstrim“, konačno prešavši sa naučne ambicije na tanjire potrošača, nakon dugogodiđnje zabrinutosti zbog nedostataka povezanih sa tradicionalnom proizvodnjom mesa, pi&sca...

Svet

26.02.2021. 09:50

Meso proizvedeno u laboratoriji postaje polako prihvaćeno na tržištu i nakon dugogodišnje zabrinutosti potrošača sve češće dospeva na njihove tanjire, piše fDi Intelligence.

Singapur je prošlog decembra postao prva zemlja koja je odobrila prodaju mesa proizvedenog u laboratoriji.

Stvaranjem povoljnog okruženja za inovacije i investicije, Singapur sada utiče i na druge države.

Mirta Gosken-Nipkens, sa tamošnjeg Instituta za dobru hranu (GFI) kaže da potrošači, koji sada mogu da kupuju meso uzgojeno u laboratoriji, „čine industriju stvarnom“.

„Iako je količina ovakvog mesa koje se prodaje još uvek minimalna, verujemo da će biti koristan dokaz koncepta koji će ubrzati rast ovog tržišta širom sveta“, dodala je ona.

GFI nije usamljen u ovom razmišljanju. Rodžer Linhard, osnivač kompanije Blue Horizon Ventures, koja podržava start-upove koji razvijaju alternativne vrste mesa, veruje da će prehrambena tehnologija definisati 2021. godinu.

Istraživanje britanske banke Barclays predviđa da će vrednost alternativnog tržišta mesa do 2029. godine narasti desetostruko na 140 milijardi dolara.

Međutim, uprkos napretku, proizvodni proces još uvek nije u potpunosti komercijalno održiv, iako su investicije i istraživanja u ovom sektoru znatno smanjili proizvodne troškove.

Za razliku od biljnih alternativa za meso, koje su napravljene od proteina iz graška i soje, proizvodnja mesa iz životinjskih tkiva je proces koji je i dalje daleko skuplji od uzgoja stoke.

Uprkos ovim troškovima, potencijal za smanjenje ekološke štete je ogroman. Uzgoj mesa trenutno je odgovoran za 14,5 odsto globalnih emisija gasova staklene bašte, navodi UN-ova Organizaciji za hranu i poljoprivredu.

Tradicionalan način proizvodnje pored toga ima druge zdravstvene efekte na zdravlje ljudi i dobrobit životinja, zbog upotrebe antibiotika.

To je jedan od razloga zašto fondovi sve više ulažu u tržište alternativnog mesa.

U 2020. godini pokretanje startapova koji se bave bioinženjerskom hranom privuklo je rekordnih 2,6 milijardi evra, prema podacima PitchBook-a, što je više nego sedmostruko u odnosu na deceniju ranije.

Tako kultivisano meso rešava mnogo problema jer se na veoma kontrolisan način proizvodi i, kako brojne studije pokazuju, takvo meso će biti sve potrebnije, jer će zbog rasta populacije biti potrebno sve više hrane. 

Prema procenama, do 2050. godine se očekuje da će na zemlji živeti deset milijardi ljudi i postavlja se pitanje kako sve te ljude prehraniti.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.