Hrvatsko nacionalno veće i Zavod za zaštitu spomenika Grada Novog Sada potpisali su sporazum za obnovu rodne kuće Bana Jelačića u Petrovaradinu, čime su se stekli zakonski uslovi da njena obnova počne nakon 18 godina, preneo je portal Tenderilive. Nakon 75 godina hrvatska zajednica u Srbiji je ponovo vlasnik tog objektom, koji pored istorijskog ima i arhitektonski značaj.
„Sve je ovo moguće zahvaljujući spremnosti Vlade Srbije da izdvoji 600.000 evra kako bi se otkupio deo kuće, a nedavno je opredelila dodatnih 100.000 evra kako bi se moglo pristuputi njenoj obnovi,“ naglasila je Jasna Vojnić, predsednica Hrvatskog nacionalnog veća.
Prema njenim rečima, jako dobru saradnju sa Pokrajinskom vladom i kabinetom Predsednika republike, mogla bi da se preslika i na druge oblasti.
Naglasila je da su se pod Jelačićevom zastavom „borili i drugi narodi koji, danas mogu da žive složno“.
„Verujemo da ova kuća može da bude poveznica srpskog i hrvatskog naroda i da će Petrovaradin biti most koji će našu prošlost preslikati na zajedničku budućnost,“ dodala je Vojnić.
Rodna kući Bana Jelačića izgrađena je 1745. godine i smatra se jednom od najlepših građevina u Petrovaradinu. Sada će kako se dodaje, početi obnova njenog dela koja se prostire na oko 350 kvadrata.
SRBIJA JE NEISKORIŠĆENI POTENCIJAL„Sama kuća je i arhitektonski veoma značajna. U više navrata smo obnavljali krov i fasadu, a sada kreće ozbiljan posao obnove unutrašnjosti, ne samo da sačuvamo vrednosti, nego da što više detalja vratimo u prvobitno stanje,“ objasnio je Siniša Jokić, direktor Zavoda za zaštitu spomenika Grada Novog Sada.
Sledeći korak u obnovi kuće Bana Jelačića je raspisivanje javne nabavke i odabir izvođača radova, a kako se naglašava, cilj je da ona bude mesto susreta svih naroda koji vekovima žive zajedno.
U kući je planirano uređenje jednog velikog prostora za sastanke ili izložbe, otvaranje konzulata Hrvatske u Novom Sadu, kao i formiranje najsavremenijeg kulturnog centra.
Grof Josip Jelačić Bužimski, odnosno Ban Jelačić, poznat je po ukidanju kmetstva u Hrvatskoj i borbi protiv pobunjenih Mađara 1848. godine. Iste godine na Trgu Svete Katarine u Zagrebu, za bana Hrvatske i Slavonije ga je ustoličio Srpski patrijarh Josif Rajačić iz Sremskih Karlovaca, jer je zagrebački biskup bio sprečen da vodi ceremoniju.
U svom proglasu koji je Jelačić 1. aprila 1848. godine iz Pešte poslao građanima Kotora na ćirilici piše da su „Serblji i Hervati narod jedne krvi i jedne budućnosti“ .