Helsingburg (Švedska), Krakov (Poljska), Sofija (Bugarska) i Taljin (Estonija) ušli su u finale takmičenja za Zelenu prestonicu Evrope 2023. godine, navodi se na sajtu Generalnog direktorata za zaštitu životne sredine Evropske komisije. Beograda više nema na listi.
Kako se navodi, gradovi su ušli u uži izbor na osnovu posvećenosti rešavanju izazova urbanog okruženja i omogućavanju da njihovi gradovi budu odgovarajući za život.
Bistrica (Rumunija), Elsinor (Danska), Gava (Španija), Treviso (Italija), Valongo (Portugal) i Vintersvajk (Holandija) ušli su u uži izbor za Evropski zeleni list 2022. godine, za koje su mogli da se prijave manji gradovi.
Grad koji dobije titulu Zelene prestonice biće nagrađen sa 600.000 evra, a pobednici Evropskog zelenog lista, kojih može biti najviše dva, biće nagrađeni sa 200.000 evra.
Finansijske nagrade namenjene su sprovođenju inicijativa i mera za unapređenje ekološke održivosti gradova.
Nagrada Zelena prestonica Evrope ustanovljena je 2008. godine sa ciljem da motiviše gradove da postanu zelenija, zdravija i održivija mesta za život.
Do sada su nagradu dobili Hamburg, Stokholm, Kopenhagen, Bristol, Ljubljana, Oslo, Lisabon, Grenobl.
ZELENA PRESTONICA HA-HA Krajem aprila, gradonačelnik Beograd Zoran Radojičić izjavio je da je Beograd dobio status kandidata u okviru takmičenja za „Zelenu prestonicu Evrope 2023“, čime je ušao u uži izbor sa još 15 evropskih gradova. On je istakao da je njegova inicijativa bila da se Beograd po drugi put kandiduje za ovu „prestižnu nagradu“.
„Veliki je novac potreban za realizovanje ekoloških projekata, ali uprkos tome, važno je da smo deo ovog procesa takmičenja. Na ovaj način podižemo svest o značaju rešavanja ekoloških problema“, ukazao je Radojičić.