U Evropskoj uniji tokom 2020. godine mladi su roditeljske domove napustili u proseku sa 26,4 godine, navodi Eurostat.
U Hrvatskoj su od cele Evropske unije mladi imaju najviše godina kada su se iselili iz roditeljskog doma, u proseku 32,4 godine.
Visok broj godina imali su i mladi u Slovačkoj 30,9 godina, Malti i Italiji 30,2 godine i Portugalu 30 godina.
Nasuprot ovome, Danska, Švedska, Luksembruga beleže najnižu prosečnu starost mladih prilikom napuštanja roditeljskog doma, u proseku u ovim zemljama oni imaju ispod 22 godine.
U Danskoj mladi se osamostaljuju u proseku sa 21,2 godine, u Luksembrugu sa 19,8 godina, a u Švedskoj sa 17,5 godina.
Mladi roditeljski dom u severnim i zapadnim zemljama napuštaju u proseku u ranim ili srednjim dvadesetim godinama, dok u južnim i istočnim zemljama EU prosek godina su kasne dvadesete ili rane tridesete.
Pola mladih u Srbiji podržava legalizaciju marihuane i obavezni vojni rokTrend koji je karakterističan za sve zemlje EU je da se mlade žene sa manje godina isele iz roditeljskog doma od mladih muškaraca. Muškarci dom napuštaju u proseku sa 27,4 godina, a žene sa 25,4 godina.
Najveći jaz među polovima zabeležen je u Rumuniji, gde se mladi muškarci isele sa 30 godina, a žene sa 25,5 godina. Sledi Bugarska gde se muškarci isele sa 32 godine a žene sa 27,8 godina.
U Hrvatskoj se muškarci i žene najkasnije iseljavaju iz roditeljskog doma kada se posmatra cela EU, muškarci sa 34, a žene sa 30,9 godina u proseku.
Veći jaz među polovima vidljiviji je u zemljama gde mladi kasno napuštaju roditeljske domove, dok je u zemljama gde mladi ranije odlaze i jaz među polovima manji.
Mladi danas retko imaju idole, vole da uživaju u prirodi i brinu o svom mentalnom zdravljuU Srbiji 64,9 odsto mladih živi u porodičnom domu
Istraživanje koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) pokazala je da tek 10,3 odsto mladih u Srbiji stanuje u svom stanu. Velika većina mladih, njih 64,9 odsto, živi u porodičnom stanu, a preko 20 odsto u iznajmljenom stanu.
U izveštaju KOMS-a se navodi da ovakva statistika utiče na stvaranje okruženja u kojem će se mladi kasnije osamostaljivati i odrastati, stvarati porodice, kao i da je pitanje stanovanja mladih jedan od prioriteta omladinske politike, ali i još jedno važno državno pitanje.
Navodi se da je pitanje stanovanja od direktnog uticaja i na fenomen odlaska mladih iz zemlje, što je, sigurno, jedan od najvećih problema sa kojima se Srbija kao društvo suočava.
Politike koje bi išle u smeru podsticanja ranijeg osamostaljivanja svakako bi uticale na smanjivanje motivacije mladih da napuštaju zemlju.
Prema istraživanju Eurostata, u 2019. godini u Srbiji je 71,9 odsto mladih od 18 do 34 godina živelo u porodičnom domu.