BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Nesporno je da je za Srbiju dobro da ima više gasovoda i mogućnost snabdevanja gasom sa što više strana. Druga je stvar da li je to moguće. Glavno pitanje koje je se postavlјa je ekonomsko: svi projekti vezani za terminale za tečni gas i interkonektore u suštini su komercijalno neisplativi i zavise od subvencija. Srbija to sama nije mogla da uradi
Kriza usled rata u Ukrajini dovela je u pitanje i energetsku bezbednost Srbije. EU se priprema kako bi prestala da koristi ne samo rusku naftu, već i gas. Srbija se do sada isklјučivo snabdevala gasom preko Gasproma, pa se zato i postavlјa pitanje da li je trebalo i da li smo mogli da obezbedimo alternativne izvore snabdevanja?
Pre svega treba pomenuti da je Srbija izuzetno mali potrošač gasa, godišnje trošimo oko 2,5 milijardi kubika, a uvozimo oko dve milijarde (iz domaćih ležišta se dobija samo oko 500 miliona kubika, i ta ležišta se ubrzano crpe). To su beznačajne količine: ilustracije radi, Evropa uvozi preko 400 milijardi kubika (od kojih 160 iz Rusije). Upravo ta činjenica ograničava naš izbor, jer je alternativno snabdevanje komplikovano i skupo obezbediti.
Ruski gas do sada jedini izvor
Srbija je preko Mađarske povezana na gas iz nekadašnjeg SSSR-a još u doba socijalizma (pravac preko Ukrajine). Kao država na kraju gasovoda morali smo da plaćamo visoke tranzitne takse Mađarskoj, što je povećavalo cenu gasa za 15-20%.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE