BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Teško da se može deliti nada prvog čoveka srpske prosvete da će rezultati nedavno završenog ciklusa PISA istraživanja biti na nivou pre korone. Upravo će nam ta studija koja izlazi u decembru 2023. odgovoriti šta deca u Srbiji zaista znaju, pošto nacionalnih ispitivanja nema ni u najavi
Privodi se kraju treća školska godina zaredom kako je tradicionalna nastava većim delom izmeštena iz učionica, zbog čega su škole bile prinuđene da pređu na hibridne modele učenja, a naša država i dalje je bez odgovora kako je pandemija uticala na znanje i učenička postignuća.
Simulacija obrazovanja – tako bi dobar deo nastavnika, učenika i roditelja opisao nastavu na daljinu i njene efekte. Iz ugla prosvetne vlasti, domaći obrazovni sistem je pokazao „adaptilnost, inovativnost i kreativnost“, a to što „nije izgubljen nijedan školski dan“ ključni je argument kojim odgovaraju na pitanje kakve su posledice pandemije na kvalitet obrazovanja.
„Jesmo oštećeni! Koga god od mojih prijatelja da pitam šta si naučio prošle godine, niko ništa neće znati da kaže. I oni koji su bili odlični i oni koji su bili loši, jer prosto je… kad ne ideš u školu, nemaš taj kontakt“, kaže učenik prvog razreda srednje škole.
Njegova vršnjakinja iznosi slična zapažanja:„Sada u srednjoj školi imam veliki problem, jer se javljaju pojmovi koji su meni poznati, a ja ne mogu da ih se prisetim odranije… Jedan ogroman minus, jedna prazna rupa koja nikako da se dopuni, gde će mi trebati, maltene, godinu i po dana da savladam sve to“.
Odgovori ova dva učenika zabeleženi su u istraživanju profesorke Filološkog fakulteta u Beogradu Dobrinke Kuzmanović „Formalno obrazovanje u Srbiji tokom pandemije korona virusa“, u kome su i nastavnici i đaci i roditelji saglasni u tome da su „rupe u znanju“ evidentne.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE