BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
„Dok gledamo sitkom, mi gledamo sebe, a kada ga raščlanjujemo, postajemo svesniji od čega smo napravljeni“, navode teoretičari TV žanrova. Zato možemo da kažemo da sitkom nije samo priča o fiktivnim junacima u TV epizodama od dvadesetak do trideset minuta, to je najpre priča o nama i o društvu u kom živimo
Televizija je doživela ekspanziju u Americi posle Drugog svetskog rata. Godine 1941. direktor glavnog proizvođača televizora Dejvid Sarnof predvideo je da će preseljenje stanovništva iz centra grada u predgrađa pratiti potreba za zabavom u domu koju pruža TV. Ovo se ostvarilo desetak godina kasnije. Televizija je prvo bila prihvaćena u barovima u centru grada gde su gosti najviše gledali reprize utakmica, što je bilo analogno okupljanju na samoj utakmici, jer su mahom muškarci tamo mogli da se ponašaju i osećaju slobodno kao da su na tribinama.
Statistika kaže da je već 1955. dve trećine američkih domova imalo televizor, što je značilo približno trideset šest miliona aparata.
Sa navikama se u novom vremenu menjaju mnoge druge stvari. Recimo, kako se žene ne bi osećale zapostavljeno jer su uglavnom provodile vreme u kuhinji, nastala je tzv. američka kuhinja, a ona je podrazumevala obavezan TV aparat na radoj površini ili na posebnoj polici. Televizija je počela da se obraća ženama kao najvećim konzumentima i simbolima doma. Reklame su nudile svašta, kao u doba radio-prijemnika (TV žanr sapunska opera dobio je naziv prema reklamama za sapune i kućnu higijenu koje su se emitovale u okviru radijskih serija koje su slušale domaćice).
Podržavajući vladajuću ideologiju koja favorizuje porodičnu zajednicu i želeći da svim članovima domaćinstva istovremeno ponudi zabavu okupljajući ih pred ekranom, televizijske stanice počinju da govore o televizijskim porodicama. Bilo je jasno Amerikancima da je sitkom žanr veoma pogodan za emitovanje na televiziji pa tada popularne radijske komedije situacije premeštaju u novi medij. Gotovo cela radnja smešta se u dnevni boravak, čime se oponaša situacija u kojoj se nalaze sami gledaoci. Kako bi publiku držali što bliže svom programu, televizije epizode emituju svakodnevno. A scenario su pisali poznati pisci, uglavnom danas za sutra.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE