BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Život dug nepunih četrdeset godina jedan od najpoznatijih slikara baroka ispunio je događajima koji bi mogli obeležiti ceo vek. Prgav i hirovit, lako je potezao mač i ulazio u kafanske tuče. Neke je čak i pokretao. Slikao je furiozno danima, bez odmora, bez hrane, bez sna. Obišao je sve bordele od Rima do Malte, a posetio je i neke zatvore. Bio je osuđen na smrt pa pomilovan. Uz sve svoje poroke, stigao je da izraste u genijalnog slikara i za sobom ostavi sledbenike
Mikelanđelo Merizi da Karavađo rođen je septembra 1571. godine u okrugu Kremona, u mestu Karavađo, po kome je i dobio nadimak. Bio je prvi sin Ferma Merizija i Lučije Aratori, čiji je deda imao čvrste veze sa lokalnim plemstvom, što će Mikelanđelu tokom života pomoći kad bi zapao u probleme. Kako je Fermo bio upravnik imanja Frančeska Sforce I, markiza Karavađa, njegov sin je rano detinjstvo proveo na bogatom Sforcinom posedu.
Iz tog perioda o Karavađu malo se zna. Veruje se da mu je od kuge stradala porodica. Istog dana otac, deda i stric. Dečaku je bilo šest godina. Opaka bolest nije poštedela ni majku kad mu je bilo 13. Kuga je desetkovala stanovništvo. Kada mu je preminula majka, Mikelanđelo je ostao sam.
U dvanaestoj godini dečak je započeo učenje slikarstva kod milanskog fresko-slikara Simona Petercana. Način na koji je budući slikar formirao stil bio je pod uticajem konteksta u kom je živeo. Naime, katolički nadbiskup Karlo Boromeo govorio je da je kuga zahvatila Milano (nadomak koga se nalazilo rodno mesto Mikelanđelovo) kao kaznu za grehe i da se crkva mora približiti siromašnima i vratiti izvornim učenjima Hristovim. U slikarstvu je barok doneo upravo ovakav način prikaza: na slici je pastvi moralo sve da bude jasno, bez komplikovanih alegorija i mnogo filozofiranja. Događaj koji je naslikan trebalo je da bude predstavljen tako da posmatrači pa i najnižeg sloja znaju tačno šta predstavlja. Pritom, dramatičnost je bila poželjna, a očekivalo se da se slikom pokrenu emocije koje će dovesti do religioznog raspoloženja. Otud kod Karavađa veoma naglašen naturalizam, kombinovan sa precizno vođenom kompozicijom i jedinstvenim odnosom prema svetlosti.
Dramatičnost na slikama gradio je Karavađo na više planova: tu su dinamične vertikale, česta povezanost likova koji grade čvrstu formu, snažni kontrasti svetlog i tamnog u direktnom sudaru, kao i stalan utisak koji kompozicija ostavlja na posmatrača da se prikazana scena odigrava na pozornici gde su akteri zamrznuti u dobro isplaniranim pozama.
Sa dvadeset jednom godinom, slikar odlazi iz Lombardije da se u nju nikada ne vrati, a njegovo napuštanje rodnog mesta vezano je za incident u kome je usmrćen jedan policajac. Otada nadalje, Mikelanđelo, neverovatno talentovan slikar, ali nasilan i sklon svim porocima, celog će života bežati iz svih gradova u kojima je boravio, zbog svoje preke naravi i nevolja koje mu je ona donosila.
Godine 1592. slikar dolazi u Rim. Njegova izvrsna umetnost, jedinstven stil koji je pogađao pravo u centar crkvenih potreba tog vremena, doneli su mu naklonost kardinala Frančeska Marija del Montea, što je bila, istina dugo iščekivana, ulaznica u svet traženih umetnika (za kojima je Rim imao potrebu, ali gde je vladalo jako rivalstvo, nekad obeleženo ozbiljnim sukobima). Narudžbine počinju da stižu od moćnih crkvenih zvaničnika i verskih institucija.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE