BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Računi za struju koje budemo dobili u septembru biće, za istu količinu utrošenih kilovata, tačno 12,3 odsto veći nego sada.
Akciza, a kojoj se u prethodnom periodu toliko pričalo, u računu neće biti vidljiva, već će, kao i do sada, posebno biti izražen PDV od 20 odsto.
„Vlada se odlučila za proporcionalnu akcizu prema kojoj se obaveza utvrđuje kao procenat na cenu. Na isti način u Evropi samo je još Španija regulisala akcizu na struju, s tim što je tamo akciza 5,13 odsto. Ostale države uglavnom primenjuju specifične akcize koje se naplaćuju u fiksnom iznosu po jedinici proizvoda, u ovom slučaju kilovata. Minimalne akcize u Evropskoj uniji iznose evro po megavat-satu za domaćinstva i 9,5 evra po megavat-satu za privredu“, objašnjava prof. Milica Bisić sa beogradskog FEFA.
Kako u Vladi kažu, razlozi za uvođenje akcize na električnu energiju su iskazani u potrebi da se dalje, postepeno, harmonizuje akcizna politika sa propisima Evropske unije. Podsećaju i da je Direktivom o restrukturiranju osnova Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije od oktobra 2003. propisano da je električna energija jedan od obaveznih predmeta oporezivanja akcizom.
I pored velikih nedoumica na temu – na koga se zapravo ovaj, za Srbiju novi namet, odnosi, u Vladi ističu da je izmenama Zakona o akcizama predviđeno svega nekoliko izuzetaka od plaćanja akcize na električnu energiju.
Tako se akciza ne plaća na onu električnu energiju koja predstavlja sopstvenu potrošnju koja je upotrebljena u procesu proizvodnje struje, kao i za obezbeđivanje sigurnog funkcionisanja elektroenergetskog sistema.
„Prema članu 15. Direktive EU propisana su oslobođenja od plaćanja akcize. Tako se akciza na električnu energiju ne naplaćuje na isporuku DKP i međunarodnim organizacijama, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom, kada se koristi za proizvodnju električne ili toplotne energije, kao i za sopstvenu potrošnju, odnosno održavanje sposobnosti prizvodnje struje. Zatim, akcizu ne plaćaju ni rudnici sa površinskom ekspoloatacijom uglja, kao i za obezbeđivanje sistemskih usluga, balansiranje sistema, obezbeđivanje sigurnog rada prenosnog i distributivnog sistema i nadoknadu gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu“, kažu u Vladi Srbije.
Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetdrugom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE