BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Ako se može suditi po uspesima koje su mladi srpski učenici ostvarili na međunarodnim olimpijadama znanja iz fizike, matematike i hemije, Srbija ne treba da brine za svoju budućnost u ovim oblastima. Učenici koji su predstavljali Srbiju na ovogodišnjim međunarodnim takmičenjima održanim tokom jula meseca, nastavili su sjajan niz uspeha i ovaj put kući doneli čak 15 medalja, a njihov rezultat najbolji je pokazatelj da se trud i znanje nagrađuju. Sa najprestižnijih svetskih takmičenja, mladi fizičari, hemičari i matematičari vratili su se sa jednom zlatnom, devet srebrnih i pet bronzanih medalja. Ovakvi rezultati pokazuju da naša zemlja po znanju i formiranju mladih stručnjaka ne zaostaje, već je među vodećima u svetu.
Tako je srpski tim, sastavljen od petorice gimnazijalaca, mladih fizičara, ostvario istorijski uspeh osvojivši jednu zlatnu i četiri srebrne medalje na ovogodišnjoj Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi održanoj u Indoneziji od 16. do 24. jula u gradu Jogiakarta. Zlatnu medalju osvojio je Kraljevčanin Dušan Đorđević, iz Matematičke gimnazije iz Beograda. srebrne medalje osvojili su učenici Matematičke gimnazije u Beogradu Marko Šušnjar iz Pančeva i Vuk Radović iz Beograda, kao i braća Novak i Bogdan Stanojević iz gimnazije „Svetozar Marković” iz Niša. Ovogodišnjim rezultatom timovi iz Srbije dostigli su broj medalja kojima bi se ponosile i daleko veće zemlje – pet zlatnih, 23 srebrnih i 55 bronzanih odličja na do sada održanim olimpijadama iz fizike. Ekipu naših srednjoškolaca vodili su profesori iz Društva fizičara Srbije, dr Božidar Nikolić sa Fizičkog fakulteta u Beogradu i Veljko Janković sa Instituta za fiziku iz Zemuna.
Osvajanje zlatne medalje mladi šampion Dušan Đorđević vidi kao veliki rezultat dugotrajnog truda i rada. „Kada je osvojimo osećamo neopisivu euforiju, jer ona predstavlja krunu našeg dosadašnjeg rada. A još ako je ona, kao u mom slučaju, zlatna, onda ta radost prevazilazi i granice neopisivog“. Na pitanje šta mu je bio najveći izazov na takmičenju, mladi olimpijac navodi da su eksperimentalni zadaci, ali je i jaka konkurencija ove godine ostavili utisak. „Već duži vremenski period na ovom takmičenju dominantne su zemlje istočne Azije, Kina, Južna Koreja, Japan. Sa druge strane, mi se veoma dobro „držimo“ u Evropi, tu su nam možda najveća konkurencija Rumuni, sa kojima redovno odmeravamo snage i na takmičenju Romanian Master of Physics“, priča mladi Kraljevčanin uz napomenu da namerava da se tokom studija uključi u program pripreme učenika za domaća i međunarodna takmičenja iz fizike.
Novak Stanojević, osvajač srebrne medalje na prestižnom takmičenju, svoje utiske iz Indonezije navodi kao pozitivne, ali kaže da je bilo i naporno, jer su zadaci ove godine bili jedni od najtežih u istoriji takmičenja. „Pripreme za ovo, kao i za svako međunarodno takmičenje, traju godinama. Pored dugih samostalnih priprema kod kuće, bile su organizovane pripreme na Institutu za fiziku i Fizičkom fakultetu u Beogradu u trajanju od dve nedelje. Na njima smo, osim teorijskih časova, imali i eksperimentalne pripreme gde smo radili na aparaturama sa prošlogodišnjih olimpijada“ , napominjući da je biti među najboljima na svetu potrebno dosta truda i rada.
Tim učenika iz Matematičke gimnazije iz Beograda takođe je ostvario veliki uspeh na 58. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, održanoj od 15. do 23. jula u Rio de Žaneiru u Brazilu. Mladi srednjoškolci iz beogradske Matematičke gimnazije osvojili su četiri srebrne i dve bronzane medalje. Srebrne medalje osvojili su Marko Medvedev, Ognjen Tošić, Aleksa Milojević i Pavle Martinović, a bronzane Jelena Ivančić i Igor Medvedev. Mentori i vođe tima bili su dr Bojan Bašić i mr Dušan Đukić.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE