BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Za prva obeštećenja oduzete imovine koja ne može biti vraćena u naturi, budžetom za 2018. godinu planirane su dve milijarde dinara. To je iznos koji prema zakonu država mora da izdvoji. Međutim, da bi svi bili zadovolјni, prema procenama Agencije za restituciju i Poreske uprave, potrebno je izdvojiti skoro 14 milijardi evra. Unapred je poznato da toliko novca u kasi nema
Na pitanje da li očekuje veliki broj tužbi starih vlasnika pred domaćim sudovima, a zatim i Evropskim sudom za lјudska prava, v. d. direktora Agencije za restituciju Strahinja Sekulić podseća da je Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju prošao Venecijansku komisiju, odnosno da je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. To podrazumeva zaštitu prava i pred Evropskim sudom za lјudska prava. Uslov je da se najpre iscrpe sva pravna sredstva predviđena domaćim zakonodavstvom, to jest podnošenje tužbi Upravnom sudu protiv rešenja Ministarstva finansija, kao drugostepenog organa koji odlučuje o žalbama izjavlјenim na rešenja Agencije za restituciju. „Iz dosadašnje prakse se može zaklјučiti da su odluke domaćih sudova zaista nepredvidive, dok se ishod postupaka pred Evropskim sudom za lјudska prava može predvideti“, kaže Sekulić.
Agencija za restituciju i Poreska uprava zaklјučile su protokol o saradnji. Poreska uprava je donela Uputstvo za utvrđivanje vrednosti oduzetih nepokretnosti u kome je izričito propisano da se prenosom prava svojine na zgradi istovremeno prenosi i pravo svojine na zemlјištu na kome se zgrada nalazi, kao i na zemlјištu koje služi za redovnu upotrebu zgrade. To znači da ne treba posebno iskazivati vrednost objekta, a posebno vrednost građevinskog zemlјišta na katastarskoj parceli na kojoj je objekat izgrađen, pod uslovom da isto služi redovnoj upotrebi objekta.
Kada govorimo o građevinskom zemlјištu, mogli bi se napisati eseji o tome šta se sve dešavalo sa njim decenijama unazad. I sam Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju donet je tako da je otežano vraćanje građevinskog zemlјišta. Zakon je predvideo da se postupak može sprovoditi tek nakon okončanog postupka legalizacije. Najveći izazov u radu Agencije upravo je otpor pri vraćanju imovine bivšim vlasnicima i to ne od strane samih državnih organa, već od privilegovanih korisnika imovine u državnoj svojini. Oni su je godinama unazad koristili bez pravnog osnova i uzurpirali, iako su je nezakonito „stekli“ u postupcima privatizacije. Jasan je ekonomski interes da nastave sa njenim korišćenjem.
Kada je reč o investitorima, tu treba razlikovati dve grupe: u jednu spadaju investitori koji donose kulturu poslovanja uz prihvatanje obaveze poštovanja zakona i imovinskih prava, dok bi u drugoj bili „lobistički“ investitori, čiji je prevashodni cilј da od države otmu imovinu sa želјom da po bilo koju cenu ostvare profit, gazeći pri tome sva prava. Sa žalјenjem mogu da konstatujem da su ovi drugi bučniji.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE