Preporučeno je da se za stanarinu odvoji oko 30 odsto mesečnog prihoda, ali se broj Amerikanaca koji su prisiljeni da odvajaju više popeo na 21,3 miliona.
U toj brojci, koja predstavlja gotovo polovinu ukupnih stanara, više od 26 odsto ljudi je „ozbiljno opterećeno troškovima“ i za stanarinu odvaja više od polovine mesečnih prihoda, navodi studija s Harvarda.
Prema istraživanju, cena rente raste puno brže od plata. Usklađena s inflacijom, stanarina je od 2001. do 2014. godine porasla za 7 odsto, dok su prihodi domaćinstava u istom periodu pali za 9 odsto.
Raste i potražnja za stanodavcima, pa je nacionalna stopa praznih stanova najniža u poslednjih 30 godina, što takođe utiče na rast cena iznajmljivanja.
„Ti su trendovi doveli do rekordnog broja stanara koji plaćaju preterane iznose od prihoda za stanovanje s malo izgleda za značajno poboljšanje“, piše u izveštaju prema kom je srednja vrednost za stanarinu prošle godine iznosila 1,372 dolara, 26 odsto više nego u 2012.
Iako trend posebno pogađa porodice i pojedince s niskim prihodima, renta postaje sve zahtevnija i za „srednju klasu“. U 2014. godini 21 odsto domaćinstava s prihodom od 45 do 75 hiljada dolara je ocenilo da im stanarina predstavlja teret, taj je udeo u 2001. iznosio 12 odsto.
Prema izveštaju, porodice koje odvajaju više od polovine mesečnih prihoda za rentu troše 38 odsto manje na hranu i 55 odsto manje na zdravstvene usluge.
Pomama za stanovima je započela u 2008. godini nakon sloma hipotekarnog tržišta u kom su domove izgubili milioni Amerikanaca, podseća Si En En.
Pekari da se ponune? Jel unose oni devize u zemlju? Nikom nije zabranjeno da bude frilenser, ali to ipak ne može svako.