BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prim. dr Aleksandar Ramah, psihijatar, stručnjak za bolesti zavisnosti
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koji nisu zavisnici i nemaju nikakav problem u tom smislu. Ove situacije pogoduju razvoju zavisnosti, ali i mentalnih bolesti, ili ih pogoršanju, ali se u ovim okolnostima manji broj ljudi javlja na lečenje i traži pomoć, pa onda dođe do eksplozije posle toga
Kako ova vanredna situacija i izolacija utiču na ljude koji nemaju konkretan problem, ali osećaju pojedine nelagodnosti, pojačan strah ili depresiju? Koliko interneta je previše i kako da prepoznamo da li imamo problem, zašto su kockarnice poslednje zatvorene i kako prilagoditi svakodnevni život da bismo lakše prebrodili krizu. Kako vanredno stanje utiče na zavisnike, koje su bolesti zavisnosti rasprostranjene u Srbiji? Ovo su pitanja na koja za „Novu ekonomiju“ odgovara prim. dr Aleksandar Ramah, psihijatar koji 30 godina radi u oblasti lečenja bolesti zavisnosti.
Kako izolacija uzrokovana korona virusom utiče na bolesti zavisnosti u generalnom smislu, ima li situacija da nekome pogoduje manjak socijalne interakcije?
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koji nisu zavisnici i nemaju nikakav problem u tom smislu. Ako govorimo sa aspekta zavisnosti, paradoks je u tome da većina nastavlja sa uspostavljenim obrascima ponašanja. Mogu se javiti pogoršanja, koja su više indirektna, gde je, na primer, neko izgubio posao, pa ima manje novca i samim tim i teže dolazi do droge ili neće imati novac za kocku, ali iskustvo govori da se retko dešavaju situacije u kojima neko kaže „teže mi je da stignem do droge, pa ću da prestanem“. To se praktično ne dešava, ljudi u tim okolnostima pronalaze načine kako da stignu do toga što smatraju da im je potrebno, nezadovoljni su i frustrirani ako to nisu u mogućnosti. Može se desiti da se trenutno smanji upotreba ili napravi neka pauza, ali čim se vrati stanje u normalu, obično se nastavlja sa upotrebom.
Postoje li primeri gde se stanje pogoršava zbog izolacije?
Uz zavisnost ide i takozvano zavisničko ponašanje i zavisnici su spremni da modifikuju ponašanje u skladu sa situacijom i da pronađu način da stignu do objekta zavisnosti. Sa druge strane se snalaze i preprodavci tih supstanci i prilagođavaju se datim okolnostima, tako da i dileri menjaju ponašanje i nalaze način da dostave supstance.
Pogoršanje stanja je u tom smislu više indirektno, ova situacija utiče na sve ljude i neminovno utiče i na zavisnike, tako da oni kao i svi drugi ljudi imaju osećanja straha, ugroženosti, neizvesnosti i slično. Javljaju se pojačani konflikti ukoliko je osoba u nekim partnerskim odnosima ili živi u zajednici, tako da se to može okarakterisati kao blago pogoršanje, ali to sve važi i za ljude koji nemaju konkretan problem.
Ovde možemo napraviti paralelu i uporediti ovo vanredno stanje sa onim iz 1999. godine, kada je bilo bombardovanje Srbije i vanredna situacija u vezi sa tim. Taj primer je pokazao da ove vanredne okolnosti dosta pogoduju i razvoju zavisnosti. Ljudi često razmišljaju: „Da uzmem nešto da se opustim, da mi brže prođe vreme, da zaboravim na brige…“ U tom smislu ove situacije pogoduju razvoju ili pogoršanju zavisnosti, ali i mentalnih bolesti, a takođe je karakteristično da se u ovim okolnostima manji broj ljudi javlja na lečenje i traži pomoć, ali onda dođe do eksplozije posle toga. Baš te 1999. godine se ispostavilo da je dosta mladih u tom periodu, za vreme bombardovanja, počelo da uzima razne supstance, a sve to je došlo na naplatu posle godinu ili dve dana.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE
Slazem se sa napred navedenim. Osim jedne cinjenice: ako narod razume da zivi u bedi, i dobija neke paketice zarad glasa, narod bi trebalo da razume da davanjem glasa on sebi nastavlja da produzava to stanje/agoniju. Sta ga tera da obeca a ne da glas? Uostalom, nek proba, izabere drugu ipciju, boze moj mi izbore pravimo na godinu dana, uvek mogu da zaokruze istu stranku sledece godine. Da li apatija od nas pretvara zivotinje koje u krfu idu ka svom gubilistu?