BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
„U mom životu desile su se dve velike nesreće. Jedna je tramvaj, druga Dijego. Dijego je bio gora“, stoji u slikarkinom dnevniku
„Stopala, šta će mi kad imam krila i mogu da letim“, napisala je Frida u svoj dnevnik kada su joj zbog gangrene amputirali desnu nogu do kolena.
Frida Kalo bila je i ostala jedna od najznačajnijih i najčudnijih žena 20. veka. Bila je istovremeno raskošna i egzotična, samouverena, snažna, ali i meka, emotivna, posvećena idealima. Kao gar crne kose, okupana jarkim bojama meksičkog folklora, sa crvenim karminom i dok je ležala nepomično u bolnici, predstavlja istovremeno ljubav i mržnju, prkos i bol.
Rođena je kao Magdalena Karmen Frida Kalo i Kalderon 6. jula 1907. godine. Otac joj je bio nemački umetnik jevrejskog porekla, fotograf i poznavalac nemačke filozofije, a majka neobrazovana, ali praktična Meksikanka. Frida je celog života bila između, inspirisana obema stranama svog porekla, zaljubljena u kulturne različitosti.
Kada je Frida imala šest godina, obolela je od dečje paralize. Zbog bolesti je morala dugo da leži, podnoseći jake bolove. Od ranih dana naučila je da se nosi s nevoljama hrabro i odlučno, obećavajući sebi da je nikakve prepreke neće omesti da od života uzme svu radost, nažalost i svu bol koju joj je sudbina namenila. Veliku podršku dobijala je od oca. Bila je jedna od njegovih šest kćeri, ali najmilija od svih. Bodrio ju je i hvalio kao najhrabriju i jedinstvenu.
Bolest koju je pregurala u detinjstvu na Fridi je ostavila neprijatan pečat. Desna noga joj je bila kraća i tanja od leve i to je bio nedostatak zbog kog su joj se rugali u školi. Ona je svoj hendikep preokrenula u korist. Ni tada ni kasnije nije obraćala pažnju na poruge. Izabrala je da postane lekar da bi mogla drugima da pomaže kako bi izbegli njene muke. Međutim, kada je imala osamnaest godina doživela je tešku saobraćajnu nesreću.
Sa svojim momkom Alehandrom bila je u autobusu koji se sudario sa tramvajem. Metalna cev prošla joj je kroz stomak i prekinula sve njene planove za budućnost. Desna noga bila joj je polomljena na jedanaest mesta, a stopalo sasvim smrskano. Kičma joj je bila polomljena, karlica, rebra i ključna kost bili su zdrobljeni. Lekari nisu očekivali da će preživeti. Nakon mesec dana, Frida je puštena kući iz bolnice. Ostala je da leži u koritu mesecima, zarobljena od glave do pete. „Nisam bolesna, samo slomljena“, zapisala je u dnevnik.
Nastavak teksta možete pročitati u 72. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE