BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Ako smo rasli i dalje živimo u okruženju gde se zapošljava „preko veze“, gde se diplome kupuju, gde je najvažnije ko su ti prijatelji, a ne šta umeš i kakav si čovek, problem leži u tome što kada se jednom takav sistem ustali, onda ga ljudi zbog svog ličnog osećaja nemoći i dalje održavaju i u zajednici i ne pokušavaju da ga promene
Govor mržnje. Vrlo rasprostranjena pojava i problem u današnjem diskursu, posebno u Srbiji.
Niko ga ne voli, a opet, deluje da ga skoro svi upražnjavaju. Zašto je to tako?
U ovom tekstu ćemo se pozabaviti nekim mogućim psihološkim uzrocima koji leže u osnovi ove masovne i čini se vrlo ukorenjene pojave.
Pokušaćemo da odgovorimo na pitanje, zašto imamo mala očekivanja od sebe, a tako velika od drugih? Zašto su nam tako često drugi krivi i na njih se ljutimo, a sebe sažaljevamo? Šta nas sprečava da se individualno više založimo? Zašto ne verujemo u lične snage i ličnu inicijativu?
I kao i uvek, šta nam je činiti da bismo izašli iz tog samodestruktivnog kruga preteranih očekivanja, velikih razočaranja i sve dubljeg beznađa?
Kao evropska zemlja, verovatno opravdano, pokušavamo da se poredimo sa drugim evropskim zemljama i društvima. Sledeći taj pristup, pokušaćemo da iz psihološke perspektive uporedimo neke ustaljene trendove i ponašanja prosečnog stanovnika jedne relativno uspešne i stabilne zapadnoevropske zemlje i Srbije.
Lokus kontrole
Prva razlika koja upada u oči je veće prisustvo tzv. unutrašnjeg nasuprot spoljašnjem lokusu kontrole, kod prosečnog zapadnjaka u odnosu na prosečnog stanovnika Srbije.
Šta je lokus kontrole? Lokus kontrole se odnosi na naš subjektivni osećaj ličnog vladanja ili kontrole nad situacijama i događajima koji utiču na naš život. Kažemo da osoba ima unutrašnji lokus kontrole, ako oseća i veruje da ona sama upravlja svojim životom i da ono što joj se dešava u najvećoj meri zavisi od njenog delovanja.
Nasuprot tome, osobe sa spoljašnjim lokusom kontrole osećaju i veruju da su „igračke sudbine“ i da okolnosti i drugi ljudi najviše utiču na tok njihovog života i na njihovu sudbinu.
Kakav lokus kontrole ćemo imati, zavisi ponajviše od vaspitanja, ali i od kasnijih životnih iskustava. Ako smo rasli i dalje živimo u okruženju gde se zapošljava „preko veze“, gde se diplome kupuju, gde je najvažnije ko su ti prijatelji, a ne šta umeš i kakav si čovek, onda je spoljašnji lokus kontrole ne samo subjektivni osećaj pojedinca, već i realnost. Problem leži u tome što kada se jednom takav sistem ustali, onda ga ljudi zbog svog ličnog osećaja nemoći i dalje održavaju i u zajednici, tj. ni ne pokušavaju da ga promene. Dakle, tu se radi o upadanju u začarani krug gde pojedinci sa svojim verovanjima održavaju društveni sistem koji onda povratno socijalizuje pojedince da i dalje ostaju ubeđeni u sopstvenu nemoć.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE