BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Rast cena je za sada uglavnom izazvan privremenim faktorima na strani ponude, energetskom krizom, poskupljenjem hrane i prekidom snabdevanja, ali što duže cene budu rasle, veća je verovatnoća da se pojave inflaciona očekivanja
Još od septembra 2013. godine međugodišnja inflacija u Srbiji nije bila veća od pet odsto. Razvijeni svet je mislio da je sa inflacijom završio još osamdesetih godina prošlog veka. Ali, danas je to prva i najvažnija ekonomska vest u svetu. U SAD inflacija je 5,3 odsto, što je tri puta više nego prošle godine. U evrozoni u septembru su cene porasle za 3,4 odsto, a u Nemačkoj čak 4,1 odsto. „Čak” je zato što je inflacija u evrozoni sigurno već deceniju daleko ispod dva odsto što je cilj ECB, a sada je skoro dvostruko premašila taj nivo.
U Srbiji je inflacija u avgustu iznosila 4,2 odsto, u septembru već 5,7 odsto. Možda su u bogatom svetu već zaboravili šta je inflacija, ali kod nas je već počelo negodovanje zbog poskupljenja mesa, povrća, ulja, goriva… Mnogi statističkih četiri ili pet odsto vide kao neku smicalicu, a ne pravi pokazatelj cena. Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, pak, objašnjava da je statistika cena prilično pouzdana, ali ljudi veći značaj daju negativnim pojavama, dok pozitivne slabo primećuju.
„Statistika dobro obuhvata cene tekućih potrošnih i trajnih potrošnih dobara. U indeks rasta cena ulaze ponderisani iznosi. Na primer, ulje je mnogo poskupelo, ali njega potrošimo možda litar, dva mesečno. S druge strane, na odeću i obuću ili na komunalije trošimo mnogo više, a oni nisu poskupeli. Tako da ulje nema težinu u rastu cena kao ovo drugo”, ukazuje on. Ipak, stopa rasta potrošačkih cena koju iskazuje Zavod za statistiku predstavlja prosek za određenu potrošačku korpu. Ali šta ako smo siromašni i na hranu odlazi najviše kućnog budžeta, a upravo je hrana poskupela. Onda je naša lična inflacija viša.
Prema podacima Ministarstva trgovine, pileći batak je sad u septembru bio skuplji nego prošle godine u istom mesecu za skoro 22 odsto, junetina sa kostima 6,5 odsto, a svinjetina za 19 odsto. Ulje je poskupelo za 17 odsto. Međutim, ako pogledamo malo cenovnike po prodavnicama, vidimo da je ulje na policama mnogih marketa stiglo i do 200, pa i 220 dinara, mada se u statistici vodi da košta 175 dinara u proseku. Junetina je uzeta da košta 650 dinara za kilogram, a u većini velikih prodavnica ide i preko 820 dinara i tako dalje.
U vreme pisanja ovog teksta benzin se prodavao za 164,9 dinara, evrodizel za 169,4 dinara za litar, a videćemo koliko će koštati kada novine izađu. U oktobru prošle godine benzin je koštao 134,2 dinara, a evrodizel 140 dinara za litar. To je poskupljenje za 20 do 23 odsto za godinu dana.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE