Vesti iz izdanja

30.10.2021. 20:10

Autor: Bogdan Petrović

Jeljcinove godine

Knjiga

Teško je nabrojati sve probleme koje je imala Rusija tokom tranzicije devedesetih godina. Medvedev piše ne samo o burnim političkim događajima, već i teškoćama koje su imali obični građani. Za stanovništvo, agonija je trajala deset godina. Osim, naravno, za malobrojne koji su se obogatili 

Igrom slučaja, prilikom posete Sajmu knjiga pre nekoliko godina, prijatelj mi je preporučio knjigu Roja Medvedeva, „Boris Jeljcin, Rusija na kraju XX veka“ u izdanju Službenog glasnika. U, inače, potpuno besmislenoj „akciji“, Službeni glasnik je rasprodavao „lager“ knjiga, pa je tako „Jeljcin“ koštao svega 100 dinara. Direktorka Glasnika Jelena Trivan očigledno nije shvatila da knjige nisu kvarljiva roba da bi se prodavale po simboličnim cenama samo dve-tri godine pošto su objavljene; o (be)smislu takve poslovne politike Glasnika drugom prilikom. 

Radi se o izuzetno zanimljivoj knjizi, pisanoj jasnim i elegantnim stilom. Roj Medvedev je plodan istoričar i politički komentator koji se bavi Sovjetskim Savezom i Rusijom. Objavio je tridesetak knjiga, od kojih je na engleski jezik prevedeno dvadesetak, a pet-šest i na naš jezik. Šezdesetih godina prošlog veka izbačen je iz komunističke partije zbog knjige „Neka istorija sudi“, veoma kritične prema Staljinu. Krajem osamdesetih godina, Medvedev je rehabilitovan i postao je član partijskih i državnih struktura, tako da je i lično bio svedok-učesnik rušenja Sovjetskog Saveza i komunističke vlasti. 

Medvedev, kao insajder, ubedljivo objašnjava kako je Boris Jeljcin došao na čelo Rusije, iako ga je Gorbačov svojevremeno ražalovao (bio je smenjen sa veoma važnog položaja predsednika moskovske partijske organizacije). Jeljcin je iz nemilosti uspeo da dođe na čelo Rusije pre svega zbog potpune nesposobnosti Gorbačova. U trulom i tromom sistemu kakav je bio SSSR, jedan beskrupulozan političar je odigrao na kartu populizma (u današnjem rečniku) i preigrao inferiornog Gorbačova koji je naivno sprovodio politiku otvaranja zemlje (na ruskom nazvanu „glasnost“) i napuštanja rigidnog komunističkog modela.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.