BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Sve češće se javlja bojazan da svet ide u opasnom smeru opšte banalizacije i gubitka kriterijuma kvaliteta, stručnosti, estetike i morala. Čini se opravdanim bojazan i pitanje: da li će „pametniji popustiti“ pod tom navalom šunda, gluposti i pokvarenosti?
Merenja gledanosti rijalitija i drugih medijskih formi prizemne, površne i, reklo bi se, „glupe“ sadržine, ne prestaju da čude posmatrače „sa strane“.
Oni koji se na spomenute površne sadržaje „pecaju“, praćenjem tih sadržaja, najverovatnije zadovoljavaju svoju potrebu da na lak način i bez „uključivanja mozga“, mentalno saučestvuju u sadržaju koji gledaju ili u prizemnoj i emocionalno nesputanoj interakciji u kojoj učestvuju, kad se radi o socijalnim mrežama.
Posmatrač „sa strane“, tj. onaj koji u takvoj prizemnoj interakciji ne želi da učestvuje, jer te sadržaje procenjuje kao površne, štetne ili glupe, često se čudi činjenici da tolika masa ljudi (verovatno većina) „naseda“ na TV programe ili internet platforme i sadržaje koji su smišljeni sa namerom da se okoriste o ljudske psihološke slabosti, ne bi li postigli sopstvene poslovne interese.
Sve češće se javlja bojazan da svet ide u opasnom smeru opšte banalizacije i gubitka kriterijuma kvaliteta, stručnosti, estetike i morala. Čini se opravdanim bojazan i pitanje: Da li će „pametniji popustiti“ pod tom navalom šunda, gluposti i pokvarenosti?
U ovom tekstu ćemo ukratko razmotriti psihološke uzroke „pecanja na gluposti“ i dati neke preporuke šta bi moglo da pomogne u borbi protiv „zaglupljivanja“ (pre svega ličnog, a onda i kolektivnog). (N. B. Ovo poslednje u sledećem broju Nove ekonomije.)
Forma bitnija od sadržaja
Više psiholoških istraživanja je pokazalo da većina ljudi u procenjivanju pouzdanosti i ispravnosti neke tvrdnje, polaže više na formu, odnosno prezentaciju sadržaja, nego na sam sadržaj iznesene tvrdnje. Tako, na primer, ako jednu, u osnovi ispravnu tvrdnju, neka osoba iznese koristeći se jezikom niže klase ili manje obrazovane osobe, tu tvrdnju će većina ljudi proceniti kao manje ispravnu u odnosu na, u suštini (tj. sadržinski) neispravnu tvrdnju, ali koja je izneta na formalno i jezički superiorniji način.
Pokazalo se, takođe, da iskaze ili tvrdnje ne cenimo samo na osnovu formalnih jezičkih odlika, već i na osnovu neverbalne prezentacije osobe koja te tvrdnje iznosi. Tako, na primer, ako neko „zrači“ sigurnošću u svoj iskaz i ponaša se samopouzdano, onda će većina ljudi „pasti“ na tu prezentaciju i proceniti i sam sadržaj iskaza osobe kao vredan i ispravan.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE