BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
U Srbiji, pre svega, treba da se unapredi pravni okvir i omogući efikasna primena principa „produžene odgovornosti“ i načela „zagađivač plaća“. Veliki zagađivači na taj način bi bili primorani da plaćaju ekološku taksu za zagađenje
Zagađenje vazduha je, prema mišljenju ekoloških i građanskih aktivista, među najvećim ekološkim problemima u Srbiji. Taj problem ne može da se reši preko noći, ali brzom reakcijom države može da se ublaži barem za trećinu.
U Srbiji, pre svega, treba da se unapredi pravni okvir i omogući efikasna primena principa „produžene odgovornosti“ i načela „zagađivač plaća“. To se navodi u izveštaju Koalicije 27 o napretku Srbije u primeni ekološkog Poglavlja 27 za članstvo u Evropskoj uniji.
Veliki zagađivači na taj način bi bili primorani da plaćaju ekološku taksu za zagađenje. Autori tog izveštaja često naglašavaju kako „ekološke“ reforme u Srbiji izostaju, pa se godinama navode isti problemi koje treba rešiti.
To se odnosi i na velike industrijske zagađivače koji utiču na aerozagađenje, ispuštaju otpadne vode i zagađuju zemljište.
Kako se navodi u poslednjem izveštaju Koalicije 27, Fiskalni savet je u jednom svom izveštaju naveo kako Elektroprivreda Srbije (EPS), kao najveći zagađivač na teritoriji države, treba da uloži oko 650 miliona evra do 2027. godine u zaštitu vazduha.
Fiskalni savet je to saopštio 2018. godine, a danas, 2022. godine, govori kako će EPS samo za uvoz nedostajuće struje u naredne dve godine morati da izdvoji oko 460 miliona evra, pre svega zbog lošeg upravljanja tim preduzećem.
ŠTA DIŠU GRAĐANI
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu na Katedri za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine, Božo Dalmacija, nedavno je ocenio za nedeljnik NIN kako je u Srbiji trenutno najveći zagađivač Rudarsko-topioničarski basen u Boru, kao i da su zagađeni svi gradovi koji nemaju prečišćivače i sanitarne deponije.
Prema dostupnim izveštajima, čini se da aerozagađenje u Beogradu najbolje odslikava goruće ekološke probleme u Srbiji. Para ima, grad se širi, grade se nova naselja, a podaci sa mernih stanica pokazuju ekstremno aerozagađenje.
Samo na Novom Beogradu je 2019. godine u 169 dana izmereno prekoračenje dnevnih graničnih vrednosti koncentracije sitnih zagađujućih PM 10 čestica (prašina manja od 10 mikrometara), piše u izveštaju Koalicije 27.
Te godine to je bio rekordan broj dana sa zagađenim vazduhom, ako se posmatraju samo gradovi u kojima se meri aerozagađenje.
Kako objašnjava Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA) i tvorac mobilne aplikacije XEco koja meri aerozagađenje, u Beograd stiže zagađenje iz termoelektrane u Kostolcu, kao i od termoelektrana koje se nalaze u gradovima Bosne i Hercegovine, Tuzli i Kaknju.
Pored termoelektrana, veliki zagađivači u Beogradu su, kako dodaje Lekić, i individualna kućna ložišta. Sa druge strane, napominje da je doprinos saobraćaja aerozagađenju mali.
Veći deo aerozagađenja kroz emisiju PM čestica koje proizvede Termoelektrane Nikola Tesla (TENT) u Obrenovcu završi, objašnjava on, daleko od Beograda. To se dešava jer su njihovi dimnjaci visoki i zagađenje usmeravaju što dalje od mesta njegovog nastanka. „Nemoguće je da deset termoelektrana na Balkanu zagađuje više nego sve termoelektrane u Evropskoj uniji, ako smo primenili pravu tehnologiju i metodologiju“, kaže Lekić.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE