Severna Makedonija uvodi apilkaciju za prijavu sezonaca

Nakon tri godine od početka rada domaćeg portala i aplikacije za prijavu sezonskih radnika, tokom kojih je prijavljeno više od 60.000 sezonaca u poljoprivredi, Vlada Severne Makedonije rešila je da usvoji srpski model i istu reformu sprovede u svojoj zemlji, saopštio je NALED. 

Naši susedi, međutim, otići će i korak dalje i od samog početka pojednostavljenu elektronsku prijavu učiniće mogućom i u drugim delatnostima, poput turizma, ugostiteljstva i poslova čišćenja i čuvanja dece.

U Srbiji je za sada jedino moguća elektronska prijava za sezonce u poljoprivredi, dok se na odluku za druge delatnsoti i dalje čeka.

Delegacija Severne Makedonije boravila je sredinom aprila u Beogradu, kako bi se iz prve ruke upoznala sa zakonima i podzakonskim akatima koji su pratili reformu u Srbiji, rešenjima Poreske uprave koja su omogućila da se proces prijave značajno skrati, kao i o mogućnostima koje softver nudi korisnicima.

„Predstavnicima resornih institucija koje su bile u poseti, posebno se dopala ponuda dve opcije za prijavu radnika, putem portala i mobilne aplikacije. Najčešća pitanja odnosila su se na ponudu radova i stepen potražnje za radnom snagom, a trenutni podaci pokazuju da najveći broj tj. oko trećine prijavljenih sezonaca radi na poslovima čišćenja, pakovanja i sortiranja, branju jabučastog voća, pripremi zemljišta, sadnji, setvi i žetvi“, kaže Jelena Radnović Vukčević, šefica jedinice za poljoprivredu u NALED-u.

Uz manja prilagođavanja, procedura prijave izgledaće isto kao u Srbiji, biće dovoljno na portalu uneti JMBG radnika (EBS broj u slučaju stranaca), vrstu posla koji će obavljati i period angažovanja.

„Model pojednostavljenog angažovanja sezonskih radnika u poljoprivredi, sličan je proceduri kakva je od ranije poznata u Hrvatskoj i Mađarskoj, a cilj je da se zaštite i iz sive zone prevedu radnici koji obavljaju povremene poslove i često su angažovani i na samo nekoliko dana u toku meseca.

Za tako kratke angažmane, poslodavci ranije nisu sklapali ugovore o privremenim i povremenim poslovima, na određeno ili neodređeno vreme, zbog čega su ti ljudi nastavljali da budu nevidljivi sistemu“, ističe Radnović Vukčević.

Kao najveći benefiti ovakvo regulisanog angažovanja radnika, ističu se osigurana prava na penzijski staž za dane tokom kojih su radili, zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu i zadržavanje prava na socijalnu pomoć i druga novčana davanja koja su gubili u slučaju angažovanja po nekoj drugoj vrsti ugovora zbog čega su često i sami tražili da ne budu prijavljeni.

Prednost za poslodavce je efikasnija procedura prijave i predvidljivi troškovi jer plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa od 380 dinara po danu angažmana za jednog radnika, navodi se u saopštenju. 

Iako je  najviše rada na crno registrovano u poljoprivredi, nije zanemarljiva ni činjenica da u turizmu i ugostiteljstvu 15 odsto zaposlenih radi u sivoj zoni, dok na kućnim i pomoćnim poslovima čuvanja dece, starih, čišćenja i održavanja svaka druga osoba za svoj rad prima zaradu „na ruke“.

Takođe, veliki broj radnika na građevini je neprijavljeno, a bavi se pomoćnim fizičkim poslovima, kao što su utovar i istovar, prenošenje materijala i građevinskog alata, ručni iskop i nasipanje zemlje, čišćenje gradilišta.

Zato bi naredni cilj u Srbiji trebalo da bude uvođenje određenih povremenih poslova u ovim sektorima u sistem koji važi u poljoprivredi, kako bi i prava tih radnika bila zaštićena.

Bolji radni uslovi doprineli bi i većoj potražnji poslova, usred velike fluktuacije radnika, a prihodovala bi i država od poreza i doprinosa, na čiji račun je samo za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi dosad uplaćeno više od milijardu dinara, smatraju u NALED-u.