Vesti iz zemlje

23.09.2022. 12:35

Nova ekonomija

Autor: Olivera Bojić

NBS: Štednja u Srbiji ukupno 14,2 milijarde evra

Narodna banaka Srbije Jorgovanka Tabaković Foto: Paola Felix Meza

Štednja stanovništva u Srbiji sveukupno iznosi 14,2 milijarde evra, pri čemu je devizna štednja 13,5 milijardi evra, a dinarska 87,3 milijarde dinara, prema podacima NBS, na kraju avgusta ove godine.

Od devizne štednje najveći deo, oko 90 odsto (12,1 milijardi evra) odnosi se na štednju u evrima.

Ukupna štednja stanovništva, od početka godine, povećana je za 592,3 miliona evra, što je pokazatelj očuvanog poverenja u stabilnost domaćeg finansijskog sistema, kažu u Narodnoj banci Srbije za Novu ekonomiju.

 

 

Narodna banka Srbije objavila je nedavno najnoviju polugodišnju analizu o isplativosti dinarske i štednje u evrima za period od juna 2012. do juna 2022. godine koja pokazuje da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na period ročnosti štednje.

„Većoj isplativosti štednje u domaćoj valuti doprineli su: postignuta i očuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina, relativno stabilan kurs dinara, visok nivo deviznih rezervi, relativno više kamatne stope na štednju u dinarima u odnosu na štednju u evrima i povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti. Kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15 odsto“, kažu u NBS.

Dominira kratkoročna štednja

Prema podacima NBS, dominira kratkoročna štednja (koja iznosi 68,5 milijardi dinara odnosno 78,4 odsto ukupne dinarske štednje), od čega se veći deo odnosi na depozite oročene na rokove do godinu dana (42,1 milijardi dinara), a manji deo na depozite po viđenju (26,4 milijardi dinara).

Na štednju koja je položena na rok duži od godinu dana, odnosi se 21,6 odsto dinarske štednje, u vrednosti 18,9 milijardi dinara.

U deviznoj štednji dominantno učešće ima kratkoročna štednja do godinu dana, koja prema podacima na kraju avgusta ove godine, u ukupnoj deviznoj štednji učestvuje sa oko 90 odsto, pri čemu se, prema podacima NBS, ne beleže značajniji trendovi smanjenja ili povećanja ovog učešća u poslednje vreme.

Štednja građana, kako napominju u NBS, predstavlja važan izvor finansiranja kreditne aktivnosti banaka i jedan je od faktora finansijske stabilnosti.

„Iz perspektive građana, štednja u bankama predstavlja jedan od najsigurnijih, pa samim tim i dominantan vid ulaganja novca građana. Štednja (i dinarska i devizna) položena kod domaćih banaka osigurana je do iznosa od 50.000 evra. Na atraktivnost ulaganja u štednju kod banaka utiče i to što je u pitanju za većinu stanovništva najdostupniji, najjednostavniji i najlikvidniji način ulaganja, u poređenju sa ulaganjem u dinarske hartije od vrednosti, akcije ili u druge instrumente finansijskog tržišta“, kažu u NBS.

U Centralnoj banci, takođe, napominju da na atraktivnost štednje ne utiče samo visina kamatnih stopa, već i dodatne pogodnosti koje banke nude, kao što su mogućnost podizanja uloga bez gubitka ostvarene kamate.

„Rast štednje koji se nastavlja i u periodima neizvesnosti i geopolitičkih tenzija, rezultat je, pre svega, ostvarene i očuvane stabilnosti finansijskog sistema i pokazatelj očuvanog poverenja u održanje ove stabilnosti od strane nadležnih institucija naše zemlje. Zaoštravanje monetarnih uslova i posledičan rast kamatnih stopa na sve finansijske proizvode, pa i na štednju, svakako doprinosi većoj atraktivnosti štednje i njenom rastu“, kažu u NBS.

Posmatrano sa stanovišta inflacije, rast kamatnih stopa, kroz usporavanje inflacije, doprinosi očuvanju makroekonomske stabilnosti, očuvanju realnih prinosa kao i realnih dohodaka privrede i stanovništva, a samim tim i poslovnog i potrošačkog poverenja, što takođe ide u prilog rastu štednje, kažu u NBS.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.