
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Verovatno dok gledate mjuzikl u Pozorištu na Terazijama ili sa detetom lutkarsku predstavu, ne razmišljate o scenskoj mehanici, audio i video sistemima, ili mobilnim sistemima koji osvetljavaju orkestar. Međutim, jedno domaće preduzeće je steklo svetsku reputaciju u oblasti scenske mehanike.
Beogradska firma Svetlost Teatar je među 100 malih i srednjih preduzeća na listi „Skriveni šampioni“ (MSP 100) koju je nedavno objavio Centar za visoke ekonomske studije (CEVES).
Na listi su domaća preduzeća kod kojih izvoz sopstvenih proizvoda i usluga čini više od 24,9 odsto prihoda, i imaju vrednost veću od milion evra. Prema podacima ove liste, ovo preduzeća sa 75 zaposlenih, prošle godine je imalo promet od 10 miliona evra, od čega je više od osam miliona evra ostvarilo van granica Srbije.
Formiranjem ove liste CEVES je želeo da kontinuirano podseća državu na važnosti podrške malim i srednjim preduzećima, i da se pomognu inicijative koje insistiraju da se iskorene neodgovarajuća zakonska rešenja za rad ovih kompanija.
Svetlost Teatar bavi se projektovanjem pozorišnih sistema, scenske mehanike (scensko osvetljenje, audio i video sistemi), studijske i pozorišne opreme.
„Rad na pozorišnim sistemima je kompleksan i pošto poslujemo internacionalno, u poslednjih 15 godina organizovali smo digitalno poslovanje”, kaže za Novu ekonomiju Radisav Marić, zamenik generalnog direktora i glavni tehnolog u kompaniji Svetlost Teatar. Pandemija, kako on kaže, nije uticala na njihovu kompaniju i projekte u Srbiji, ni u drugim zemljama.
Specijalizovani su za pozorišta i kulturne institucije kao što su: koncertne dvorane, opere, kulturni i edukativni centri, sportske dvorane i arene, TV i film, studiji.

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE