BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Tomica Mišljenović, student doktorskih studija na Biološkom fakultetu i rukovodilac Odeljenja za biologiju
Veoma je zadovoljan uslovima rada u Petnici jer imaju dobru opremu i
laboratoriju za biologiju, koja je jedna od najbolje opremljenih u
zemlji. Posebno zadovoljstvo mu predstavlja rad sa sjajnim, talentovanim
srednjoškolcima koji pohađaju petničke programe
U beogradskoj Botaničkoj bašti Jevremovac „cvetali” su mnogi mladi
biolozi. Jedan od njih je i Tomica Mišljenović, student doktorskih
studija na Biološkom fakultetu, ujedno član još jednog rasadnika
talenata – istraživačke stanice Petnica, u kojoj je i zaposlen kao šef
biološke laboratorije. Još kao srednjoškolac volontirao je u stakleniku i
tokom leta provodio mnogo vremena u Bašti, gde je naučio mnogo toga, ne
samo o raznovrsnosti biljnog sveta, već i zanimljivu istorijsku priču
Jevremovca. Trenutno je u toku rekontrukcija Bašte i Velikog staklenika,
koji je podignut davne 1892. godine, kada ga je kralj Milan Obrenović
poklonio Bašti, ali decenijama nije bilo uslova za ulaganje i veliki deo
staklenika je godinama bio zatvoren za posetioce iz bezbednosnih
razloga.
Neki delovi stakla tog zaštićenog spomenika kulture počeli su da se
obrušavaju i Uprava je morala da ga zatvori. Delimično je bio obnavljan
više puta posle Drugog svetskog rata, ali nikada u potpunosti da
zadovolji standarde za održavanje temperature i vlažnosti neophodne za
uspešno gajenje biljaka. I tek prošle godine, zahvaljujući novcu iz IPA
fondova, počela je njegova sveobuhvatna obnova i trebalo bi da bude
završena sledeće godine na proleće. Za Tomicu će to biti radostan dan,
jer će kad se završi izgledati, kako kaže, kao kada je i podignut, a
imaće svu modernu opremu i uslove da se biljna kolekcija koja postoji
očuva i unapredi.
Osim prisutnih endemičnih vrsta posebno su, prema njegovim rečima,
interesantne i ugrožene biljke, u čijoj zaštiti važnu ulogu igraju i
botaničke bašte u kojima se retke biljne vrste mogu umnožavati i vraćati
nazad u prirodu. „Jedan takav uspešan projekat je rađen i sa „rtanjskom
metvicom”, vrstom koja raste na malom području na Rtnju i u saradnji
sa Institutom za biološka istraživanja je razmnožena, dobijeno je
nekoliko hiljada jedinki, a zatim je deo njih vraćen u prirodu. I sada
postoji u Bašti i čuva se na Institutu, u slučaju da joj se nešto desi
na prirodnom staništu”, kaže Tomica.
Nastavak teksta možete pročitati u šestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE