Svet

25.04.2016. 10:10

Itrešenja

Autor: Nova Ekonomija

Čak 85% podataka koje čuvaju poslovni sistemi u svetu su beskorisni

Svet

25.04.2016. 10:10

Samo 15% podataka koje čuvamo u organizacijama može se smatrati informacijama kritičnim za poslovanje. Preopterećenje podacima može do 2020. koštati poslovne sisteme i do 3,3 biliona dolara (3,3 ₓ 1012) u ukupnom iznosu.

Veritas Technologies, globalni lider u upravljanju informacijama objavio je rezultate izveštaja Global Databerg. Prema istraživanju 52% informacija koje se čuvaju i obrađuju u organizacijama širom sveta su takozvani tamni podaci, nepoznate vrednosti, dok se dodatnih 33% podataka smatra suvišnim, zastarelim ili trivijalnim (ROT) i definitivno beskorisnim. Ako se ostave bez kontrole, ovi tamni i beskorisni poslovni podaci će nepotrebno koštati organizacije širom sveta ukupno 3,3 biliona dolara do  2020. godine.

Za prosečnu organizaciju srednje veličine koja čuva 1000 terabajta podataka, godišnji trošak čuvanja podataka koji joj nisu kritični za poslovanje se procenjuje na više od 650.000 USD.

Izveštaj Global Databerg kompanije Veritas pokazuje da je više od 40% datoteka u kompanijskim okruženjima za skladištenje podataka ostalo netaknuto tokom tri godine od njihovog nastanka i mogu se smatrati ustajalim.

Kako se navodi u izveštaju, širom sveta se u proseku 52% svih sačuvanih podataka ne može jasno odrediti da li su suvišni, zastareli, trivijalni ili su vredni poslovni podaci. 

Za podatke koji nas „drže u tami“, tj. kojima je nemoguće utvrditi poslovnu svrsishodnost, kažemo da su to tamni podaci. Najveći udeo tamnih u ukupnim podacima imaju kompanije u Nemačkoj, Kanadi i Australiji, sa 66%, 64% i 62%, dok su SAD negde na sredini s 54% podataka kojima se ne može odrediti korisnost. 

Najveći udeo čistih podataka, kritičnih za poslovanje, zabeležen je u Kini – 25% čistih, Izraelu – 24% čistih i Brazilu – 22% čistih. Ali to i dalje znači da je više od 75% svih podataka koji se čuvaju tamno ili beskorisno za poslovanje.

Suvišni, zastareli ili trivijalni podaci imaju vrlo malu ili nikakvu poslovnu vrednost, ali se ipak u svetu čuvaju. U  Danskoj je takvih podataka čak 48%, dok je u Holandiji 44%, u UAE 43%, a u USA 30%.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.