Vesti iz zemlje

09.02.2023. 10:12

Autor: Katarina Baletić

Biomedicina: Velika šansa koju Srbija ne koristi

Naucnik gleda kroz mikroskop Foto: Envato - Rimidolove

Srbija zaostaje u biomedicini

Srbija odavno kasni u razvoju biomedicine i biotehnologije i po broju prijavljenih patenata nalazi se na samom dnu Evrope. Ne ulaže se dovoljno ni u obrazovanje mladih naučnika, pa oni koji žele da rade na razvoju novih tehnologija uglavnom odlaze iz države, ocenio je za Novu ekonomiju genetičar Miodrag Stojković.

„O tome govore podaci o objavljenim radovima u priznatim naučnim časopisima kao i o broju prijavljenih patenata po kojima smo negde pri dnu Evrope. Recimo, Nemačka je prošle godine prijavila skoro 26.000 patenata, Hrvatska 22 patenta, a Srbija osam“, navodi on u u pisanom odgovoru.

Stojković je kazao i da to nije iznenađujuće, jer smo jako siromašna zemlja, pa se „za nauku i obrazovanje izdvaja minimalna suma (novca)“.

„Najveći deo budžeta se odvaja za plate, ali ne i razvoj naučne infrastrukture“, kaže Stojković.

Mladi odlaze jer se u njih ne ulaže

Moderna biomedicina bavi se ljudskim zdravljem i kliničkom industrijom.

Inovacije u oblasti biomedicine obuhvataju regenerativnu medicinu, razvoj novih lekova, otkrivanje novih biomarkera bolesti i genetiku.

„Biotehnologija se u medjuvremenu bavi naukom o životu i razvija korisne proizvode za poljoprivrednu, prehrambenu i medicinsku industriju. To podrazumeva pojavu velikog broja praktičnih namena i proizvoda… Paralelno sa tim da se ulaže u obrazovanje i obuku mladih ljudi koji će biti uključeni u ceo proces, ne samo primene već i razvoja novih tehnologija. Toga nema kod nas, zato i odlaze“, kaže Stojković.

Srbija sa kineskom kompanijom radi na sekvenciranju genoma

On dodaje da vidi veliki pozitivan doprinos Centra za sekvenciranje genoma i bioinformatiku koji je otvoren u Beogradu u decembru 2021. godine, jer će naučnici i kliničari imati mogućnost da modernim analizama unaprede nauku, ali i praktičnu dijagnostičku primenu.

„Uzorak ne mora da se šalje u inostranstvo, na rezultate ne mora da se čeka dugo ili plaća mnogo više nego što je potrebno. Lekar će imati važnu informaciju gde je koren bolesti, imaće dijagnozu i mogućnost da pacijentu prepiše odgovarajuću i efikasniju terapiju“, kaže Stojković.

Negativno je jedino ako ne postoji veza izmedju Centra i pomenutih korisnika, naročito pacijenata, ocenjuje on.

Podsetimo, Centar je otvoren u saradnji sa kineskom kompanijom BGI.

Na pitanje da li smatra da je BGI dobar izbor partnera, Stojković kaže da je kompanija poznata širom sveta i aktivna u preko sto zemalja, kao i da je sa ostalim svetskim laboratorijama učestvovala u izuzetnom naučnom postignuću sekvenciranaj ljudskog genoma.

„Da li je bio najbolji izbor, da li je bilo i drugih sličnih kandidata ili je bio jedini na to treba da odgovori neko drugi. Od 2021. godine je BGI u vlasništvu najveće kineske državne razvojne kompanije, a u nekim zemljama klasifikovan i stavljen na listu kineskih vojnih kompanija. Ako se koncentrišemo na nauku i njenu praktičnu primenu onda BGI jeste dobar izbor“, odgovara Stojković.

Stojković objašnjava da se sekvenciranje ljudskog genoma sve više koristi u različitim zdravstvenim sistemima u svetu.

„Programi kliničkog skeniranja imaju za cilj ispitivanje gena ili varijanti kako bi se identifikovao povećani rizik i time sprečila buduća bolest. Na primer povećani rizik od bolesti kao što su rak, srčana oboljenja, ili sterilitet. Ujedno pomaze da se ispita neželjeno dejstvo lekova a da se oni prethodno ne testiraju na ljudima već ćelijama koje mogu mutageno da reaguju na nove lekove“, navodi on.

Rojters je 2021. godine objavio da je BGI testove za detekcija rizika postojanja strukturnih i numeričkih aberacija hromozoma neinvazivnom metodom (NIFTY), koji se rade iz krvi trudnice, razvijao u saradnji sa kineskom vojskom.

Mogućnosti prenatalnih testova

Srbija bi u Centru, koji je nastavo u saradnji sa BGI, trebalo da radi i ove prenatalne testove.

Stojković kaže da su NIFTY testovi pristuni na našem tržitšu kroz prisustvu stranih kompanija, ali se „nažalost uzorci šalju u inostranstvo“.

„Bilo bi bolje da se testovi rade kod nas jer NIFTY pruža mogućnost rane detekcije abnormalnih sindroma ili bolesti potomstva već u ranoj trudnoći“, kaže on.

U slučaju vantelesne oplodnje, slična procedura (PGT-A) se sprovodi za sprečavanje naslednih bolesti i to tako što se rani embrioni skeniraju i budućoj majci vraćaju samo zdravi embrioni.

„Pri tome odluku o primeni i (ne)mogućnostima testova treba prepustiti roditeljima a na zakonodavcu je da naloži i garantuje čuvanje tajnosti podataka. To znači ne kršiti zakon, imati dozvolu uprave za biomedicine ili etičke komisije i samih roditelja/davatelja uzoraka – inače podaci ne smeju da se koriste. To treba da važi za sve, ne samo saradnju Centra i BGI“, kaže Stojković.

Podaci o našim genomima čuvaće se u Nacionalnom data centru

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Tema:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.