„Prinčevi i vlade su opasniji od bilo kog drugog elementa u društvu“, naveo je Nikolo Makijaveli u svojoj renomiranoj knjizi Princ iz 1513. godine. Ovo je savršena formula za sažimanje situacije o poljskom zlotu i deonicama od početka godine, ističe u najnovijoj analizi ekonomista Sakso banke (Saxo Bank) Kristofer Dembik (Christopher Dembik).
On međutim navodi da je po njegovim očekivanjima iskazanim u prognozi Sakso banke za prvi kvartal 2016. godine, konzervativna revolucija koju je pokrenula stranka Pravo i pravda dovela do povećanja političkog rizika, koji je prouzrokovao pad vrednosti zlota i većeg raspona u prihodima od zarada između nemačkih i poljskih obveznica.
Kako ističe ovaj stručnjak Sakso banke, status zlota kao bezbednog je sada samo davno sećanje za investitore. Ova valuta je najgora valuta tržišta u razvoju od aprila kada je pala za 5,4% u odnosu na evro.
Kratkoročno, ne postoji nada da se pad vrednosti poljskog zlota zaustavi, nastavlja Dembik i dodaje da postoje tri glavna pokretača koja bi mogla gurnuti EUR/PLN par prema gore, ka prvom cilju od 4,45.
On kaže da je prvi rizik povezan sa unutrašnjom političkom situacijom. Prema procenama Sakso banke sukob Poljske sa Evropskom unijom će se pogoršati tokom narednih meseci pre nego što krene na bolje a plan otplate kredita u švajcarskim francima koji bi mogao da ugrozi stabilnost bankarskog sektora će uplašiti strane investitore. Ova dva elementa će udaljiti investitore, doprineti padu vrednosti zlota i podstaći prodaju poljskih evroobveznica.
Drugi rizik se odnosi na ukupnu neizvesnost u pogledu ishoda referenduma u Velikoj Britaniji o članstvu u Evropskoj uniji 23. juna. Rizik od Bregzita gura investitore ka kupovini tradicionalno bezbednijih tržišnih materijala.
Kako ističe Dembik, od početka godine svi klijenti ga pitaju o mogucćnostima ulaganja u zlato kako bi se zaštitili za slučaj da Velika Britanija glasa da napusti EU, ali i protiv posledica američkog ekonomskog usporavanja. Međunarodno ekonomsko okruženje podstiče nepoverenje među investitorima, što ima negativan uticaj na vrednost zlota, ali i na sve ostale valute Centralne i Istočne Evrope.
Jun je mesec koji nosi najviše rizika u 2016. godini za valute tržišta u razvoju zbog referenduma u Britaniji, sastanka FOMC i velike mogućnosti da Kina preduzme dalje aktivnosti politike podrške privredi pre leta.
Kako ističe stručnjak Sakso banke, treći rizik je u vezi sa razvojem poljske monetarne politike. To po njegovom mišljenju predstavlja glavnu neizvesnost po zlot na duži rok. Do sada je preovlađivao status kvo na kamatne stope ali to možda neće potrajati. Polazni scenario je da će centralna banka početi ciklus smanjenja kamatnih stopa u drugoj polovini 2016. godine.
„Srednjeročno posmatrano pad vrednosti zlota odražava zabrinutost ali svakako ne podriva veru investitora u poljsku privredu na duže staze. Poljska privreda još uvek spada među najbolje rangirane u Evropi“, zaključuje Kristofer Dembik.
Šta komentarisati, iz teksta je sve jasno.